"Strašna rijeka" Karašica
Prvih dana mjeseca šestog godine 2010. u svim medijima (u novinama, na televiziji i radiju, na internetskim portalima i blogovima) ime rijeke Karašice spominjalo se više nego ikad. Čitaoci i slušaoci koji nisu iz Baranje vjerovatno su tada stekli utisak da se radi o jednoj strašnoj rijecikoja samo što nije pomela tri sela (Luč, Šećerana, Šumarina) i izazvala evakuaciju njihovih 1500 ili 1800 stanovnika (zavisno od medija; stvarno, prema popisu 2001. godine, 487 + 559 + 567 = 1613), koji će biti smješteni u - sportsku dvoranu u Belom Manastiru.
Šećeransko jezero
Obilne kiše, visoke podzemne vode i nabujala Karašica potpuno su početkom šestog mjeseca 2010. godine napunile i Šećeransko jezero, koje se nalazi uz belomanastirsko prigradsko naselje Šećerana i koje je kratkim kanalom spojeno s Karašicom. Nekada je to jezero površine od 4,5 hektara služilo kao vodena akumulacija za bivšu beljsku Tvornicu šećera, danas je pecaroški raj, a u budućnosti bi trebalo postati belomanastirski turističko-rekreacijski centar.
Šećeransko jezero se u "normalnim" okolnostima vodom puni iz Karašice preko davno izgrađene ustave, koja se ovaj put pokazala kao opasno mjesto jer je Karašica zaprijetila da se preko nje izlije u jezero, oko koga nema nasipa, i poplavi Šećeranu. Postavljanjem zečjeg nasipa kod kuće (danas potpuno zapuštene) nekadašnjeg čuvara ustave to je na vrijeme spriječeno, a ono malo vode što je curilo kroz ustavu nije značajnije podiglo nivo jezera.
Karašica zaprijetila Baranji
Okrugli stol o nasilju nad djecom u obitelji
Na okruglom stolu je učestvovalo 60-ak predstavnika osnovnih škola, centara za socijalnu skrb i udruga s područja Slavonije i Baranje. Od baranjskih predstavnika na okruglom stolu bile su Anrijana Levačić i Lidija Vedernjak iz Društva osoba s invaliditetom "Baranjsko srce", Mirela Alagić iz P.G.D.I.-ja i "Oazina" predstavnica Vesna Nedić.
"Oazina" internetska stranica kao mrežna publikacija
Od 1. VI. 2010. godine "Oazina" internetska stranica upisana je u elektronski katalog zagrebačke Nacionalne i sveučilišne knjižnice (NSK) kao mrežna publikacija pod imenom Mirovna grupa Oaza Beli Manastir.
Kao što možemo pročitati na internetskim stranicama NSK, "publikacije objavljene na internetu predstavljaju važan dio suvremene kulturne baštine. Poput tiskanih publikacija i neknjižne građe i mrežna građa ulazi u obuhvat obveznog primjerka. Radi dinamične naravi interneta, mnoge mrežne publikacije više nisu dostupne.
Osječka pauk-služba
- Građani su zbunjeni jer ne znaju da prometni prekršaj nije dovoljan razlog da se vozilo ukloni. Da bismo dobili odobrenje za podizanje automobila mora se utvrditi ometa li sporno vozilo promet, a to nije toliko čest slučaj. Pojavio se i određeni problem s pojedinim lokacijama koje su nepristupačne za naše vozilo, kao što su preuske uličice ili ceste kroz prolaze niže od četiri metra – izjavio je Slavko Petrić, voditelj pauk-službe Auto-centra Lozić.
Promocija knjige "Strateško planiranje"
Radionica "Nenasilna komunikacija"
Rad "Oazinog" internet-kluba (V)
U prvih pet mjesecu 2010. godine u popis korisnika "Oazinog" internet-kluba upisana je 181 različita osoba, koje su imale 4450 pristupa internetu (909 u petom mjesecu). Kako "Oaza" trenutno nema nikakvih donacija iz kojih bi se financirao rad internet-kluba, korisnici sami doniraju po jednu kunu za sat vremena provedenih za kompjuterom kako bi se iz tako skupljenih donacija platili telefonski troškovi i troškovi servisiranja kompjutera. Za korištenje kompjutera kraće od 10 minuta nije potrebno doniranje jedne kune, a kad je gužva djeci je ograničeno korištenje kompjutera na 2 sata.
600 članaka na "Oazinoj" web-stranici
Obrasci za transparentnu dodjelu sredstava (IV)
Kako je bilo i dogovoreno, u ponedjeljak, 24. V. 2010. godine, u zajedničkim prostorijama Društvenog centra ponovo je održan (po drugi put) sastanak članica Foruma udruga s ciljem da se udrugama predstave obrasci za transparentnu dodjelu sredstava iz gradskog proračuna i Poslovnik o radu Odbora za ocjenu projektnih prijedloga udruga, koje je zajedničkim radom pripremila radna grupa Foruma udruga (članak o pripremi tih dokumenata može se pročitati ovdje).
Na taj sastanak odazvali su se samo predstavnica Društva Hrvatsko srce – Baranja i predstavnik KUD-a "Brnjevarci" iz Branjinog Vrha te ponovo predstavnici udruga koje su i činile radnu grupu: Mirela Alagić (P.G.D.I.), Nikola Opačić (antifašisti), Snježana Pap (Medijacijski centar) i Vesna Nedić ("Oaza").
Kružni tok (i) u Belom Manastiru
Ugasio se "Nedjeljni Glas Slavonije"
Tekuća ekonomska kriza prouzročila je gašenje još jednih slavonsko-baranjskih novina. Nakon što je s posljednjim danom prošle, 2009. godine prestao izlaziti osječki "Slavonski dom", u nedjelju, 30. V. 2010. godine ugasio se, nakon 249 objavljenih brojeva, i "Nedjeljni Glas Slavonije". Od tada subotnji broj "Glasa Slavonije" postaje dvobroj.
"Nedjeljni Glas Slavonije" izlazio je na 32 stranice najsuvremenijeg dizajna, s brojnim tematskim cjelinama namijenjenim obiteljskom štivu jer su posebni dijelovi bili za djecu i tinejdžere, žene, enigmatičare, ljubitelje sporta…, dok je uvodni dio bio informativan s informacijama iz Osijeka, Slavonije i Baranje, Hrvatske i svijeta. Glavni urednici bili su Bojan Divjak, Zoran Jaćimović i Damir Gregorović.
Svatovi u zaprežnim kolima
Nastavak primjene SOKNO-a u "Oazi"
U subotu, 29. V. 2010. godine, radna grupa sastavljena od predsjednice i članica Upravnog odbora Mirovne grupe Oaza ponovo je, na osnovu SOKNO-a (Sustava osiguranja kvalitete za neprofitne organizacije), samoprocjenjivala način upravljanja "Oazom" i usluge koje "Oaza" pruža korisnicima.
Od uvođenja SOKNO-a (1. VII. 2006. godine) to je peta samoprocjena, a posljednja je urađena 21. III. 2009. godine. Samoprocjena se obavlja za 13 područja kvalitete, a na svakom području mogu se dosegnuti razine 1, 2 i 3. Najnižu razinu 1 "Oaza" je na svim područjima dosegla još prije tri godine, a danas je na svim područjima dosegla razinu 2.
Obrasci za transparentnu dodjelu sredstava (III)
Na taj sastanak odazvala se samo predstavnica BRICC-a Martina Uglik te predstavnici udruga koje su i činile radnu grupu: Mirela Alagić (P.G.D.I.), Nikola Opačić (antifašisti), Snježana Pap (Medijacijski centar) i Vesna Nedić ("Oaza").
Kvadrilja u Osijeku
"Oazin" se fotoreporter zatekao u Osijeku 21. V. 2010. godine, baš kad su se osječki maturanti (a ima ih – prema pisanju internetskih portala – 2500) opraštali od srednje škole plesanjem kvadrilje. Zato posjetiocima ove web-stranice možemo prikazati kako je to bilo.
Okupljanje u osječkoj Županijskoj ulici počelo je već oko 10 sati. Pripreme i probe trajale su do 12 sati, kad je počeo i ples i – jaka kiša. Maturante, međutim, ništa nije moglo omesti da otplešu svih pet predviđenih figura, a potom (kad se kiša smirila) i da poziraju poznatom fotografu Šimi Strikomanu da s visokih vatrogasnih ljestava snimi još nekoliko milenijskih fotografija (pogledajte na portalu Osijek031).
Kvadrilja u Belom Manastiru
U petak, 21. V. 2010. godine, u 12 sati 3.600 maturanata u gradovima Osječko-baranjske županije: Osijeku, Donjem Miholjcu, Đakovu, Našicama, Valpovu i Belom Manastiru plesalo je nekadašnji dvorski ples kvadrilju kao svojevrstan način obilježavanja završetka srednjoškolskog školovanja. Istovremeno kvadrilja se plesala i u mnogim evropskim gradovima. Na belomanastirskom Trgu slobode, između "Konzuma" i Centra za kulturu, kvadrilju je plesalo 220 od 246 maturanata iz belomanastirske Gimnazije te Prve i Druge srednje škole. Kako je to izgledalo vidimo na fotografiji (koju smo posudili s internetskih stranica Radija Baranja).
Regionalne konzultacije u Osijeku
U petak, 21. V. 2010. godine, od 10 do 16 sati, u prostorijama Volonterskog centra u Osijeku zagrebački Centar za razvoj neprofitnih organizacija (CERANEO) održao je regionalne konzultacije s predstavnicima organizacija civilnog društva i drugih relevantnih dionika u okviru istraživačkog projekta CIVICUS-ov Indeks civilnog društva u Hrvatskoj 2009-2010. Regionalne konzultacije su istraživačka aktivnost, koja se provodi nakon što su prikupljeni anketni upitnici od organizacija civilnog društva i drugih dionika. Anketom su se ispitivale različite dimenzije civilnog društva u Hrvatskoj: građanska participacija, razina organizacija civilnog društva, njihovo prakticiranje vrijednosti, percipirani utjecaj koji ostvaruju te okruženje u kojem djeluju.
Radionica u 1. i 2. razredu PŠ Grabovac
