Germanski pak jezici za Uskrs imaju riječ koja potječe od imena teutonske božice zore Eostre (to je nominativni oblik): Nijemci kažu Ostern, Englezi i Amerikanci Easter, što jasno podsjeća na riječ "east" (istok), odakle sviće zora. Švedski jezik izuzetak je među germanskim jezicima pa se švedska riječ za Uskrs ne zasniva na imenu božice Eostre te se zato Strindbergova drama "Uskrs" u originalu zove "Påsk".
U ruskom jeziku postoji i imenica "voskresenije", koja ima dva značenja: nedjelja i vaskrsenje, pa je to i originalni naziv Tolstojevog romana "Uskrsnuće", napisanog od 1889. do 1899. godine. Naziv za Uskrs u nekim slavenskim jezicima (slovenski Velika noč, češki Velikonoce, poljski Wielkanoc) podsjeća da su se u davnini svečani uskršnji liturgijski obredi vršili u noći uoči praznika. U mađarskom jeziku Uskrs se naziva "húsvét".
Uskršnji doručak: luk, jaja, kuhana šunka 
Tradicionalna uskršnja jaja
Vazam
Hrvatski sinonimni naziv Vazam (slovenski arhaično i kajkavski: Vuzem) nastao je - kako se tvrdi u "Općoj enciklopediji" - ili od staroslavenske riječi възъмъ "(uzimanje mesa nakon posta) ili prema grčkom azyma (beskvasni hljeb što se jeo na Pashu)".
Ćirilov dalje tvrdi da je Uskrs zapravo transformacija drevnog praznika vegetacije, kojim je obilježavano buđenje prirode. Po tome Krist (kod pravoslavaca Hristos) spada među bogove vegetacije kao što su egipatski bog Oziris ili babilonski Tamuz.
