MIROVNA GRUPA OAZA BELI MANASTIR

Jozsefa Antala 3 - 31300 Beli Manastir - Hrvatska

Nedjelja, 31. 03. 2013.

Uskrs na raznim jezicima

S izložbe uskršnjih jajaS izložbe uskršnjih jaja

Kršćani slave Uskrs, obilježavajući uskrsnuće sina Božjeg Isusa Krista, koji se po Novom zavjetu podigao iz groba tri dana nakon što je razapet i pogreben, godine 33. nove ere. U zapadnoj crkvi Uskrs pada prve nedjelje poslije proljetne ravnodnevnice te ne može biti prije 22. III., niti poslije 2. V. Pravoslavni Uskrs (često se koristi i naziv Vaskrs) može pasti na isti dan kad i katolički, ali i poslije jedne, četiri ili pet sedmica.

Velika noć
Prema pisanju Jovana Ćirilova u knjizi "Reč nedelje", Rusi Uskrs zovu Pasha, prema jevrejskom prazniku Pesahu, kao i Francuzi Pâques, Španjolci pascua, a Talijani pasqua. Pesah na starožidovskom znači prijelaz i tim praznikom slavi se odlazak iz Egipta u obećanu zemlju.

Germanski pak jezici za Uskrs imaju riječ koja potječe od imena teutonske božice zore Eostre (to je nominativni oblik): Nijemci kažu Ostern, Englezi i Amerikanci Easter, što jasno podsjeća na riječ "east" (istok), odakle sviće zora. Švedski jezik izuzetak je među germanskim jezicima pa se švedska riječ za Uskrs ne zasniva na imenu božice Eostre te se zato Strindbergova drama "Uskrs" u originalu zove "Påsk".

U ruskom jeziku postoji i imenica "voskresenije", koja ima dva značenja: nedjelja i vaskrsenje, pa je to i originalni naziv Tolstojevog romana "Uskrsnuće", napisanog od 1889. do 1899. godine. Naziv za Uskrs u nekim slavenskim jezicima (slovenski Velika noč, češki Velikonoce, poljski Wielkanoc) podsjeća da su se u davnini svečani uskršnji liturgijski obredi vršili u noći uoči praznika. U mađarskom jeziku Uskrs se naziva "húsvét".

Uskršnji doručak: luk, jaja, kuhana šunkaUskršnji doručak: luk, jaja, kuhana šunka Tradicionalna uskršnja jajaTradicionalna uskršnja jaja

Vazam
Hrvatski sinonimni naziv Vazam (slovenski arhaično i kajkavski: Vuzem) nastao je - kako se tvrdi u "Općoj enciklopediji" - ili od staroslavenske riječi възъмъ "(uzimanje mesa nakon posta) ili prema grčkom azyma (beskvasni hljeb što se jeo na Pashu)".

Ćirilov dalje tvrdi da je Uskrs zapravo transformacija drevnog praznika vegetacije, kojim je obilježavano buđenje prirode. Po tome Krist (kod pravoslavaca Hristos) spada među bogove vegetacije kao što su egipatski bog Oziris ili babilonski Tamuz.

Pročitano 6966 puta
Nalazite se ovdje: Naslovnica Novosti
Naša web-stranica koristi sljedeće kolačiće: Google Analytics, Youtube, JA_T3_blank_tpl i cwGeoData. Sve to koristimo kako bismo anonimnom analizom vaše aktivnosti dobili informaciju je li vam iskustvo korištenja naše web-stranice pozitivno (ako nije da ga poboljšamo), a sve s ciljem kako biste od nas dobili najbolje moguće informacije.
Više informacija Ok