MIROVNA GRUPA OAZA BELI MANASTIR

Jozsefa Antala 3 - 31300 Beli Manastir - Hrvatska

Subota, 29. 09. 2012.

Promocija knjige "Rječnik, govor i običaji voćinskog kraja"

P. Matić, N. Živković, M. Vasiljević i D. TanackovićP. Matić, N. Živković, M. Vasiljević i D. Tanacković(Fotoalbum se može vidjeti ovdje)

U subotu, 29. IX. 2012. godine, u organizaciji Pododbora Osijek SKD-a "Prosvjeta", održana je promocija knjige "Rječnik, govor i običaji voćinskog kraja koji nestaju" (397 stranica), čiji su autori Milenko VasiljevićČiko, pjesnik iz Osijeka, i Nikola Živković, profesor iz Belog Manastira. Doprinos nastanku knjige, osim autora, dali su još i Milan Dvornić iz Belog Manastira i Zvjezdana Matoković (rođena Vasiljević) iz Valpova, kao ilustratori, Radenko Bošković Rajs kao urednik, te Petar (Pero) Matić, profesor i kustos iz Darde, kao recenzent i pisac pogovora.Autori knjige i recenzent rođeni su u voćinskom kraju, u selima koja su međusobno udaljena nekoliko kilometara: Milenko Vasiljević u Sekulincima, Nikola Živković u Smudama, a Pero Matić u mjestu Bokane, pa je njihov rad na ovoj knjizi "vijenac izgubljenom zavičaju", kako je svoj pogovor naslovio Pero Matić.

Publika na promociji knjigePublika na promociji knjigeZov zavičaja
Milenko Vasiljević je podsjetio okupljenu publiku da su se i on u svojoj prethodnoj knjizi "Moje rodno selo Sekulinci" (2009) i Nikola Živković u rukopisnom rječniku govora svog rodnog kraja i u svojoj knjizi "Mit i stvarnost sela Smude" (2008) već odazvali "zovu zavičaja" i da je bilo logično da udruže snage i spoje skupljenu građu te izdaju zajedničku knjigu.
Nikola Živković je govorio o tome što sadrži knjiga i kako je u njoj leksička i etnografska građa obrađena, a Pero Matić o historiji voćinskog kraja.

Knjiga za iščitavanje
Na koncu je o knjizi govorio i osječki liječnik dr. Milorad Mišković, koji je knjigu dobio odmah nakon što je odštampana pa ju je danima iščitavao, a to po njegovim riječima i nije knjiga za čitanje, već za iščitavanje. Iako riječi, govor i običaji ne spadaju u njegovu struku, a on sam ne potječe iz voćinskog kraja, knjigu je iščitavao s velikim zadovoljstvom. Neke su mu riječi i njihova značenja bili poznati, a za neke je čuo prvi put. Čak je – da bi mu postale bliže – riječi i rečenice koje ilustriraju njihovo korištenje pokušavao izgovarati prema datim naglascima tako da su mu ukućani već počeli govoriti da je progovorio – voćinski.

Nalazite se ovdje: Naslovnica Novosti
Naša web-stranica koristi sljedeće kolačiće: Google Analytics, Youtube, JA_T3_blank_tpl i cwGeoData. Sve to koristimo kako bismo anonimnom analizom vaše aktivnosti dobili informaciju je li vam iskustvo korištenja naše web-stranice pozitivno (ako nije da ga poboljšamo), a sve s ciljem kako biste od nas dobili najbolje moguće informacije.
Više informacija Ok