MIROVNA GRUPA OAZA BELI MANASTIR

Jozsefa Antala 3 - 31300 Beli Manastir - Hrvatska

Mirovna grupa Oaza Beli Manastir

U Hotelu Krivaja
Oto Nađ i Robert Fazekaš (zdesna)
Nakon što se 22. VIII. 2009. godine u Somboru sastala s grupom Apatinaca i razgovarala s njima o mogućoj suradnji Mirovne grupe Oaza i apatinskih udruženja na projektu za IPA-prekogranični program Hrvatska-Srbija 2007–2013, "Oazina" projekt-koordinatorica Vesna Nedić bila je na sličnom sastanku i u srijedu, 26. VIII. 2009. godine, ovaj put u Krivaji, selu kod Bačke Topole, udaljenom 32 km od Sombora.

Domaćini su joj bili Đuro Vavroš, ekolog i predsjednik Ekološkog udruženja "Hrast" iz Krivaje, Ruža Helać, predsjednica Vojvođanske zelene inicijative iz Novog Sada, i Mira Stojanović, predsjednica Mesne zajednice Krivaja.

Utorak, 25. 08. 2009.

Sandra i njena žuta "buba"

Volkswagen Volkswagen Aktivistice i aktivisti triju udruga koje imaju sjedište u belomanastirskom Društvenom centru (Mirovne grupe Oaza, P.G.D.I.-ja i BRICC-a), prije polaska na akciju uništavanja ambrozije u utorak, 25. VIII. 2009. godine, u predvečernjim satima, okupili su se, a gdje bi drugdje nego pred - Društvenim centrom u Ulici Jožefa Antala 3. Neki su na polazište stigli pješke, neki biciklima, neke je netko dovezao, a neki su se dovezli sami. Među ovima posljednjima bila je i "Oazina" aktivistica Sandra, koja se dovezla svojom žutom "bubom" (tip 1200j). Došla bi ona, inače, biciklom, ali je bila u Osijeku pa da ne zakasni…

Uništavanje ambrozije
Ambrozija viša od najviše aktivistice
Nakon dogovora gradske uprave i udruga, u ponedjeljak, 24. VIII. 2009. godine, u 7 sati počela je akcija uništavanja ambrozije i drugih alergenih korova na području Belog Manastira i prigradskih naselja, koju je predvodila gradska komunalna služba. Ambrozija se prvo uništavala u Dunavskoj i Šećeranskoj ulici, a onda je na red došlo i romsko dječje igralište. Komunalnoj su službi u toj akciji pomagali članovi gradskih udruga, kao i pripadnici romske nacionalne manjine.

Desetak aktivista triju udruga koje imaju sjedište u Društvenom centru (Mirovne grupe Oaza, P.G.D.I.-ja i BRICC-a) dvometarsku su ambroziju čupali u utorak, 25. VIII. 2009. godine, u predvečernjim satima, na gradskom zemljištu uz posljednje gradilište s lijeve strane Šećeranske ulice.

Subota, 22. 08. 2009.

NVO "Drugačiji sam, pa šta?!"

Drugačiji sam, pa šta?!
Stvarno, drugačiji sam, pa šta?!
Godine 2008, u mjesecu martu, registrirana je u Pančevu nevladina organizacija (NVO) "Drugačiji sam, pa šta?!" za pomoć i podršku roditeljima djece ometene u razvoju, prvenstveno majkama, a onda i njihovoj djeci. Ta organizacija, čija je predsjednica Anita Đurđekanović, ima i svoje internetske stranice, s kojih preuzimamo ove zanimljive redove:

Svaka majka je borac za svoje dijete, bar bi tako trebalo biti. Međutim, nije svaka majka dovoljno psihički jaka da se izbori s prihvatanjem djeteta koje je ometeno u razvoju. Prvo ne želi vjerovati da je njeno dijete takvo i zamišlja ga zdravim. Kad, na žalost, od zamišljanja ostane samo mutna magla, onda se pojavljuje strah da je ona jedini krivac, a nemoćna je da pomogne svome djetetu pa se prepušta bolu i nemoći da bilo što uradi.

Opština Apatin
Koordinator(ica) za lokalni ekonomski razvoj

U subotu, 22. VIII. 2009. godine u Somboru, s početkom u 11 sati, "Oazina" projekt-koordinatorica Vesna Nedić sastala se s grupom Apatinaca u kojoj su bili: Snežana Milešević, koordinator(ica) za lokalni ekonomski razvoj Opštine ApatinAnita Đurđekanović, predsjednica udruženja "Drugačiji sam, pa šta?!", Miodrag Maletin, sekretar organizacionog odbora 2. Regionalne radionice Srednjeg Podunavlja za decu i omladinu sa smetnjama i teškoćama u razvoju i odrasle osobe sa invaliditetom "Baračka 2009", i Branko Milešević, predstavnikom Klastera Salaši Sombor.

 

Iz Kviskoteke Roberta pauletića
Irena, gdje ja to blistam?
Zagrebački enigmatski časopis "Kviskoteka", čiji je glavni urednik poznati splitski kvizaš Robert Pauletić, ima rubriku za mlade rješavače s neobičnim nazivom: Poteži, mali neznanče: Kvisko Kid. U toj rubrici, a u 758. broju  od 21. VIII. 2009. godine, objavljena je premetaljka (anagram) s nadnaslovom "Najveći baranjski grad" i s postavkom: IRENA, BLISTAM!

Autor te premetaljke istaknuti je osječki anagramist Alan Marinić, koji – pored ostalog – pjeva i u zboru Opere osječkog HNK-a.

Radni sastanak u Društvenom centru
Stela Fabija, Nikola Redžep, Mirela Alagić
U ponedjeljak, 17. VIII. 2009. godine, belomanastirski dogradonačenik Nikola Redžep imao je u Društvenom centru radni sastanak s Mirelom Alagić, predsjednicom P.G.D.I.-ja, i Stelom Fabijan, predstavnicom Mirovne grupa Oaza. Na sastanku su dogovarane aktivnosti koje će organizirati Grad Beli Manastir i belomanastirske udruge da bi zajedno obilježili Europski tjedan mobilnosti (16-22. IX. 2009). Ove se godine taj tjedan održava na temu "Poboljšajmo gradsku klimu" s ciljem da se potakne javna svijest o potrebi akcije protiv zagađenja u urbanim sredinama. Uz Grad Zagreb u toj će manifestaciji sudjelovati tridesetak hrvatskih gradova, a među njima i Beli Manastir. Zasad nećemo otkrivati što se sprema u Belom Manastiru jer su dogovori još u toku, no spominje se – biciklijada.

Pomoć starim i nemoćnim osobama
Ana i njena štićenica
Evaluacija projekta "Pomoć starim i nemoćnim osobama", čija je jedna faza (koju je financiralo Ministarstvo zdravstva i socijalne skrbi) završila 31. VII. 2009. godine, provodila se putem evaluacijskih listića koje je osmislila voditeljica projekta. Na osnovu analize tih evaluacijskih listića i dobivenih rezultata došlo se do saznanja o kvaliteti i kvantiteti provedenih aktivnosti.

Evo kako su svih 26 korisnica toga projekta odgovorile na pitanja u evaluacijskim listićima:

Pomoć starim i nemoćnim osobama
Aktivistica Dubravka s korisnicom Olgom Bečanović
Dana 31. VII. 2009. godine završen je onaj dio "Oazinog" projekta "Pomoć starim i nemoćnim osobama" koji je od 1. VIII. 2008. financiralo Ministarstvo zdravstva i socijalne skrbi. Projekt se nastavlja i dalje, a financirat će se "Oazinim" vlastitim sredstvima, manjim dijelom sredstvima Osječko-baranjske županije te volonterskim radom "Oazinih" aktivistica. Projekt je imao 26 korisnica / korisnika.

U godinu dana odvijanja projekta (od osmog mjeseca 2008. do sedmog mjeseca 2009. godine) pet "Oazinih" aktivistica obavile su ukupno 1.983 obilaska starih i nemoćnih osoba. Za vrijeme tih obilazaka odrađeno je mnoštvo poslova, koji se mogu sistemazirati ovako:

Pomoć starim i nemoćnim osobama
Sandra i njene štićenice
U toku sedmog mjeseca 2009. godine pet aktivistica Mirovne grupe Oaza (Ana, Dubravka, Sandra, Snježana i Stela) obilazile su 26 starih osoba u okviru "Oazinog" projekta "Pomoć starim i nemoćnim osobama", koji financira Ministarstvo zdravstva i socijalne skrbi. Obavile su ukupno 196 obilazaka.

Uobičajeni poslovi
Tokom tih obilazaka odrađeni su sljedeći uobičajeni poslovi: nabavka špeceraja i drugih potrepština 65 puta; nabavka svježeg voća i povrća sa zelene tržnice (koja je i skuplja) 15 puta; po recepte se odlazilo i iz apoteke donosilo lijekove 11 puta, a zdravstvene su knjižice odnošene liječnicima i zakazivani pregledi ili davane upute za korištenje medikamenata ili terapija 14 puta.

Nedjelja, 23. 08. 2009.

Jedanaesta enigmatska kolonija

11. enigmatska kolonija
Svi učesnici Kolonije

U Somboru je, u Domu učenika srednjih škola, 22. i 23. VIII. 2009. godine, održana 11. enigmatska kolonija u organizaciji Enigmatskog društva (ED) "Dr Đorđe Natošević", okupivši učesnike iz Beograda, Crvenke, Kikinde, Nove Pazove, Novog Sada, Srbobrana, Belog Manastira, Bjelovara i Skoplja, uz - naravno - domaćine iz Sombora i okoline. Na Koloniji su bili i administrator ovih stranica te "Oazina" projekt-koordinatorica Vesna Nedić i "Oazina" volonterka Sonja, koje su se – istina izvan konkurencija – takmičile u rješavanju zagonetaka. Kolonija je bila i međunarodna jer su na njoj bili makedonski enigmatičar Nikola Petkovski iz Skoplja i Stjepan Horvat (sa suprugom Gordanom) iz Bjelovara, danas glavni i odgovorni urednik bjelovarske "Osmosmjerke", a nekada alfa i omega hrvatske i jugoslavenske enigmatike. Fotografije s Kolonije mogu se vidjeti ovdje.

Utorak, 18. 08. 2009.

Kafe-bar Canimeč u Čemincu

Palindromski naziv
Canimeč u Čemincu

U 254. nastavku rubrike "Pogled iz krivog zagonetačkog kuta", koji je objavljen u bjelovarskoj "Osmosmjerci" od 18. VIII. 2009. godine, objavljen je člančić sljedećeg sadržaja:

U baranjskom selu Čemincu, na državnoj cesti D7, nalazi se kafe-bar (u vlasništvu Saše Senića) koji se od 2004. zove "Canimeč" (dotad se zvao "Vagabundo"). Ime je dobio po čeminačkoj malonogometnoj ekipi koja je 80-ih godina 20. stoljeća pobjeđivala na mnogim turnirima.

Enigmatsko oko odmah će zapaziti da je "Canimeč" obrtaljka (palindrom) od Čeminac. No, mnogi posjetioci "Canimeča" to ne primjećuju pa njegovo ime čak čitaju kao – Kanimeč.

Selo Mesztegnyő u Mađarskoj
Skulpture od slame - sprijeda

Silvana Faller, predsjednica "Slame" - udruge za poticanje umjetničke svijesti u društvu i jedna od organizator(ic)a Land-art-festivala "Slama 09", koji je održan u Lugu od 4-9. VIII. 2009, izjavila je novinarima da "ovakvo nešto ne postoji nigdje u Hrvatskoj, a ni u svijetu, bar ne u ovolikom obujmu". Nešto slično, ali mnogo manje – dodala je – održava se u Tavankutu, u Bačkoj, gdje Hrvatsko kulturno-prosvjetno društvo (HKPD) "Matija Gubec" od 1986. organizira umjetničku Koloniju naive u tehnici slame.

S internetske stranice toga društva saznajemo da je na ovogodišnjoj slamarskoj Koloniji u Tavankutu, koja je završena u subotu, 18. VII. 2009, a prema riječima voditeljice Jozefine Skenderović, bilo vrlo lijepo, ali i poučno jer učesnice svake godine razmjenjuju iskustva i nauče ponešto novo. Ove su godine učestvovale 32 slamarke, koje su uradile 32 slike, na kojima su bački salaši i dalje najčešći motiv, ali su bili zastupljeni i ostali zanimljivi motivi: cvijeće, stara zgrada subotičkog kazališta, zaboravljena lokomotiva i sl.

Land art festival Slama 09
Erich Faller: Pačja obitelj

Na ovogodišnjem Land-art-festivalu "Slama 09", koji je održan u Lugu od 4. do 9. VIII. 2009. godine, sudjelovali su sljedeći umjetnici: Andreas Kuhlein iz Njemačke; Ivan Miletić i Drago Stojaković iz BiH; Saba Skaberne iz Slovenije; Boris Bogdanović, Vesna Malušev i Milena Obradović iz Srbije te iz Hrvatske Sabah Abujaja, Vjekoslav Filipović, Ivan Ladislav Galeta, Ana Gizdić, Mariel Hühn, Danijel Lojan, Mišel Periša, Ana Pichler, Boris Sekulić, Marija Sršen, Marko Šošić te Nikola i Erich Faller (vidi sliku!).

Iza ovogodišnje kolonije na oranici površine od šest hektara ostali su golema zmija, golema šaka, indijanska kućica, prethistorijske biljke, ptica, repa, svemirski brod, skupina ljudi, crtež s balama na tlu vidljiv samo iz zraka...

Subota, 08. 08. 2009.

Počela "Oazina" škola plesa

Oazina škola plesa
Jedan lijevo, desno dva, jedan naprijed, nazad sad...
U subotu, 8. VIII. 2009. godine, s početkom u 16 sati, počela je s radom, u zajedničkim prostorijama belomanastirskog Društvenog centra, "Oazina" škola plesa za djecu i omladinu, a u sklopu projekta "Edukacijom i igrom protiv nasilja", koji financira Ministarstvo obitelji, branitelja i međugeneracijske solidarnosti.

Škola plesa, na kojoj će se učiti standardni plesovi (valcer, tango, latinoplesovi…), za prvu grupu polaznika (10 parova) održavat će se svake subote od 16 do 18 sati i svake nedjelje od 19 do 21 sat, a trajat će ukupno 32 sata, odnosno 2 mjeseca. Školu vodi Srđan Canjko, "Oazin" aktivist i predavač na informatičkoj obuci te plesač u HKUD-u Beli Manastir. Asistentica će mu biti studentica Anja Gorup iz Belog Manastira. Najesen će se škola plesa organizirati i za drugu grupu od 10 parova.

Petak, 31. 07. 2009.

Edukacijom protiv ovisnosti

Edukacijom protiv ovisnosti
Psiholog Želimir Rajter s djecom
U petak, 31. VII. 2009. godine, s početkom u 19 sati, održana je još jedna "Oazina" radionica za djecu u sklopu projekta "Edukacijom protiv ovisnosti", koji financira Ministarstvo obitelji, branitelja i međugeneracijske solidarnosti.

Radionicu je vodio psiholog Želimir Rajter. Prisutno je bilo dvadesetero djece. Govorilo se o tome što je ovisnost, kako ljudi postaju ovisni i što je  droga te kako ona utječe na čovjeka. Brojni primjeri različitih ovisnika, i njihovih postupaka u različitim situacijama, doveli su djecu do zaključaka da ovisnost mijenja čovjeka, te da na njega i njegovu okolinu loše utječe, jer ovisnik po svaku cijenu dolazi do zadovoljavanja svoje nove potrebe – do droge.

Info-dan na Ekonomskom fakultetu u Osijeku
Dožupan Željko Kraljičak

U utorak, 28. VII. 2009. godine, s početkom u 9 sati, na Ekonomskom fakultetu u Osijeku održana je radionica u sklopu info-dana za javni poziv u okviru IPA-prekograničnog programa Hrvatska–Srbija 2007–2013. Javni poziv je objavljen 17. VII. 2009. godine, a radionicu je organiziralo Ministarstvo regionalnog razvoja, šumarstva i vodnoga gospodarstva. U sklopu tog ministarstva osnovano je Zajedničko tehničko tajništvo (ZTT) IPA-prekograničnog programa Hrvatska–Srbija 2007–2013. Predavači na radionici bili su: Emina Štefičić, voditeljica tog programa, Marina Mađarević, zadužena za informiranje javnosti, i Ivana Zelić, administrativna tajnica. Baranju su na radionici zastupali predstavnici "Oaze", BRICC-a, P.G.D.I.-ja, Udruženja "Baranja" iz Bilja, Općine Petlovac i Osnovne škole Bilje.

 

Nedjelja, 26. 07. 2009.

"Oazine" majice

Oazine aktivistice u Orahovici
Sandar, Snježana, Ana i Željana
Nekoliko dosadašnjih projekata Mirovne grupe Oaza (Dani udruga Baranje 2006. i 2007; Sajam udruga Baranje 2009; Naučimo volontirati; Određivanje vlastitih prioriteta u poboljšanju kvalitete života) uključivali su nabavku majica za "Oazine" aktivist(ic)e, volonter(k)e i korisnike i štampanje na njima "Oazinih" logotipa.

Takve majice obično se nose na aktivnostima koje organizira "Oaza" ili na putovanjima na koja idu "Oazini" aktivisti i korisnici. Kako to izgleda najbolje se vidi na fotografiji sa Sajma udruga Baranje za 2009. godinu. Na nedavnom seminaru "Samofinanciranje udruge" u Dječjem odmaralištu "Merkur" u Orahovici tri "Oazine" aktivistice i jedna volonterka slučajno su obukle četiri različite "Oazine" majice. To je zapazio naš foto-reporter pa ih je snimio uz žensku skulpturu ispred restorana Dječjeg odmarališta.

Nedjelja, 09. 08. 2009.

Land-art-festival Slama 09

Land art festival Slama 09
Skulptura Vrata Nikole Fallera

S internetskih stranica Radija Baranja (koje možete vidjeti ovdje i ovdje) saznajemo kako se odvijala kiparska kolonija organizirana u Lugu od 4. do 9. VIII. 2009. godine (a koju smo i mi najavili 24. VII.):

Na 6 hektara oranice, s tri strane okružene kanalima, dovezeno je više od 6.000 bala slame te nešto onih velikih, 300-kilogramskih, koje je poklonilo "Belje", kako bi bilo dovoljno materijala za održavanje Land-art-festivala 'Slama 09'.

Završnog dana (u nedjelju, 9. VIII. 2009) na obiteljskom gospodarstvu Fallerovi dvori - prema procjenama organizatora – skupilo se oko 2.000 posjetilaca. Njima se predstavilo dvadesetak kipara iz pet zemalja (BiH, Hrvatske, Njemačke, Slovenije i Srbije), koji su sudjelovali u stvaranju skulptura od slame, ali i u kreiranju velike žrtvene skulpture, barke visoke 9 metara, koja simbolizira zajedništvo, te koja je nakon završetka festivala ritualno - spaljena.

Nedjelja, 26. 07. 2009.

Manastir sv. Nikole

Manastir sv. Nikole
Lijepa dolina i manastir usred nje
Na internetskim stranicama Grada Orahovice i Turističke zajednice Grada Orahovice, uz opis poznatih srednjovjekovnih razvalina Ružica-grada, značajna pažnja posvećena je pravoslavnom Manastiru sv. Nikole, u narodu poznatijem kao Manastir Orahovica. Kako su se sve "Oazine" aktivistice, koje su bile na seminaru "Samofinanciranje udruge" u Centru za edukaciju Orahovica (24-26. VII. 2009), pri ranijim dolascima u Orahovicu već pentrale na Ružica-grad, jedna je grupa odlučila da ovaj put posjeti spomenuti manastir. Budući da na turističkoj signalizaciji u centru Orahovice nema putokaza za manastir, grupa se pouzdala u auto-kartu i informaciju da treba ići cestom preko Duzluka za Kutjevo, a onda nakon 8 km skrenuti lijevo.
Stranica 256 od 273
Nalazite se ovdje:
Naša web-stranica koristi sljedeće kolačiće: Google Analytics, Youtube, JA_T3_blank_tpl i cwGeoData. Sve to koristimo kako bismo anonimnom analizom vaše aktivnosti dobili informaciju je li vam iskustvo korištenja naše web-stranice pozitivno (ako nije da ga poboljšamo), a sve s ciljem kako biste od nas dobili najbolje moguće informacije.
Više informacija Ok