Nakon toga predstavljeni su primjeri dobre prakse – volonterski programi u Gradu Zagrebu. O njima su govorile Ana Ergović Kuzmanović iz Ureda za podršku svjedocima i žrtvama pri Općinskom sudu u Zagrebu, Lidija Dajak iz Doma za starije i nemoćne Maksimir, i Stanislava Jenek iz Doma "Antun Gustav Matoš", koji je podružnica Dječjeg doma Zagreb. Nakon njih Marko Dakić je predstavio on-line bazu podataka volontera i internetsku stranicu VCZ-a.
Korporativno volontiranje
To je jedan od novijih oblika društveno odgovornog poslovanja, barem kad je Hrvatska u pitanju. Radi se o vrlo specifičnom načinu pridonošenja boljitku zajednici u kojoj tvrtka djeluje jer proširuje načine na koje privatni sektor može filantropski djelovati.
Korporativno volontiranje podrazumijeva volonterski angažman zaposlenika neke tvrtke koji se odvija unutar radnog vremena zaposlenika odnosno u organizaciji tvrtke u kojoj rade. Dakle, uz klasično odgovaranje na potrebe zajednice novčanim ili materijalnim doprinosima, privatnom sektoru se otvara mogućnost da:
- zaposlenici volontirajući pružaju svoje usluge za opće dobro, na korist neprofitnog sektora ili pojedinaca;
- zaposlenici volontiraju u socijalnim akcijama koje nisu usko povezane s njihovim područjem rada, ali odgovaraju na neku od aktualnih potreba zajednice u kojoj djeluje njihova tvrtka.
Korporativno volontiranje česta je navika čak i vrlo velikih poduzeća u svijetu, poput tvrtki Deloitte, K.P.M.G., Nokia, Honda ili IBM. Kod nas ga u prvom redu promoviraju podružnice stranih kompanija, ali ono postaje dobro prihvaćeno i kod drugih.
Njegova je prednost u tome što, za razliku od novčanih donacija, daje rezultate koji su vidljivi odmah i to na način da tvrtka i njezini zaposlenici koji poklanjaju svoje vrijeme sudjeluju u njihovom ostvarivanju. Korporativno volontiranje unosi dašak svježeg zraka u prosječan radni tjedan, potiče timski duh i osjećaj zaposlenika da rade za tvrtku koja djeluje na dobrobit zajednice u kojoj žive.
Na okruglom stolu "Korporativno volontiranje" izlagali su Višnja Pavlović iz Volonterskog centra Zagreb, Duška Milinković iz splitske Udruge MI i ispred Hrvatske mređe volonterskih centara, Ana Kolar iz KPMG Croatia d.o.o., Marija Orlić, ravnateljica Doma za starije i nemoćne osobe Pešćenica, Marija Biljan, volonterka Volonterskog centra Zagreb, i Ivana Jeđud sa Edukacijsko-rehabilitacijskog fakulteta kao facilitatorica.
Drugog dana 1. volonterskih susreta predstavljen je projekt "Volonterski centri u zajednicama" i iskustva volonterskih centara u zajednicama iz Slatine, Zaboka, Lovinca, Donjeg Srba i Kukljice. Potom su održana još dva okrugla stola: "Volontiranje i partnerstva" i "Volonterstvo – nova vrijednost u cilju unaprjeđenja kvalitete usluga u ustanovama socijalne skrbi".
Predstavljanje rezultata i zaključaka sa spomenutih okruglih stolova te volontera i volonterki koji su kandidati za nagradu Volonterski oskar, kao i proglašenje zagrebačkog volontera / volonterke godine i dodjelu nagrade Volonterski oskar "Oazina" predstavnica nije dočekala jer je morala na vlak. O tome ćemo se vjerojatno moći informirati na internetskim stranica Volonterskog centra Zagreb.
