Cilj organiziranja konferencije bio je:
- predstaviti projekt o kom je riječ;
- dobiti najnovije informacije o položaju žena na tržištu rada na području Osječko-baranjske-županije;
- dobiti informacije o Strategiji razvoja ženskog poduzetništva Republike Hrvatske, koja je u izradi;
- dobiti informacije o sudjelovanju žena u poduzetništvu te o mogućnostima za njihovo uključivanje u svijet poduzetništva;
- predstaviti primjere dobre prakse ženskog poduzetništva;
- definirati smjernice za buduće aktivnosti.
Informacije dobivene na konferenciji bile su korisne svima onima koji se u svom radu bave problemima žena.
Nakon uvodne riječi Milorada Nenadovića, izvršenog direktora Udruženja "Baranja", i nakon što je Jasna Petrović predstavila projekt, Gordana Gorupić-Šarić, stručnjakinja za društveni razvoj iz Ministarstva regionalnog razvoja, šumarstva i vodnoga gospodarstva, prezentirala je Program socijalnog i gospodarskog oporavka (PSGO).
Poslije njenog izlaganja, Beba Madunović, predstavnica HZZ-a (Područna služba Osijek), kroz statistiku je prikazala položaj žena na tržištu rada. Ana Vincet-Šepić, predstavnica Ministarstva gospodarstva, rada i poduzetništva, predstavila je potpore razvoju ženskog poduzetništva, koje daje to ministarstvo.
Nakon pauze, Katarina Pekanov, poslovna tajnica Hrvatske gospodarske komore (HGK) - Regionalna komora Osijek, i voditeljica ogranka Osijek Hrvatske udruge poslovnih žena "Krug", na zanimljiv je način prikazala viđenje žena u poduzetništvu. Prisutnim ženama savjetovala je da jedna za drugu lobiraju, da jedna drugu zovu i da se međusobno pomažu. Potom je Sonja Vuković, predsjednica Udruge za kreativni razvoj "Slap" iz Osijeka, govorila o socijalnom poduzetništvu.
Na kraju prvog dijela konferencije govorila je Spomenka Beljo, voditeljica ženske Braniteljske zadruge Kumino selo iz Tovarnika. Kad je, uz puno promišljanja i truda, grupa žena otvorila zadrugu, dugo su razmišljale čime bi se bavile, a onda im je načelnik Općine Tovarnik (koji ima 1530 stabala šljive) dao ideju. Općina im je pomogla da kupe poslovni prostor, a Ministarstvo branitelja sa 150.000 kuna, HAMAG u projektu zadružnog poduzetništva sa 75.000 i Ministarstvo turizma u projektu "Domaći suvenir" s 15.000 kuna, da kupe polovni kotao i drugu nužnu opremu i krenu ("opet kuhača", kako kaže gospođa Beljo) u proizvodnju pekmeza, džema i marmelade, prvo od šljiva, a kasnije i od jagoda, marelica i kupina. Sve te proizvode prave bez konzervansa i šećera pa su zato prilično skupi. Već prve godine postojanja (2008) na Drugom hrvatskom festivalu pekmeza, džema i marmelade u Dubrovniku (4-5. X. 2008) dobile su brončanu medalju za pekmez od šljiva. Mnogi učesnici festivala iznenadili su se kad su saznali da "Kumino selo" postoji tek tek – mjesec dana.
Rad u grupama
Nakon ručka sudionici konferencije su se podijelili u dvije grupe. Prva se bavila socijalnim poduzetništvom za žene kroz socijalne zadruge, a druga primjerom dobre prakse – ženskom Braniteljskom zadrugom Kumino selo iz Tovarnika. U obje grupe bilo je dosta rasprava jer je tema "žene u poduzetništvu" neiscrpna, kao i primjeri dobre prakse.
