Pokret je prerastao iz godišnjeg događaja u Sjedinjenim Američkim Državama u međunarodnu manifestaciju, koja se održava u oko 180 zemalja. Na nekim mjestima to je dan slavljenja Zemlje, ali većinom se to pretvorilo u dan akcije, premišljanja i rasprava – ponekad i protesta – oko trenutnog stanja našeg okoliša, posebno pitanja klimatskih promjena.
Utemeljiteljem Dana Zemlje prvenstveno se smatra američki senator Gaylord Nelson, koji je umro 2005. godine: "Jednog dana palo mi je na pamet da ako bismo uspjeli organizirati protest širom zemlje oko stanja okoliša, koji bi bio dovoljno jak da protrese establishment, to bismo pitanje doveli u političke rasprave. Eto tako sam došao na ideju o Danu Zemlje".
"Cilj je danas malo drugačiji" - kaže Kathleen Rogers, predsjednici organizacije Earth Day Network. "Potičemo ljude diljem svijeta da traže od svojih vlada i parlamenata da učine drastične pomake u vezi s klimatskim promjenama".
Među osam američkih gradova u kojima su bili održani protesti bio je i Washington, gdje je sve i počelo davne 1970. godine. U međuvremenu, brojni su dobrovoljci radili na čišćenju ili pošumljavanju, kao u Zapadnoj Virginiji, gdje skupina od 50 dobrovoljaca želi posaditi 7.000 stabala crvene smreke, kako bi ondje, u dubokoj šumi, priroda izgledala kao prije jednog stoljeća, prije nego su čovjek i vatre uništili ogromne šumske površine. Ti ljudi, najvjerojatnije, neće vidjeti rezultat svog teškog rada jer crvenoj smreki treba 80 godina da naraste, ali buduća šuma će trajati najmanje 300 godina. To i jeste poruka - učinimo nešto sada kako bi naša djeca i naši unuci i praunuci imali koristi od toga.
