Naslovnica (7688)
Odaberite novi naslov sa liste, zatim označite vijest koju želite pročitati.
Podkategorije
Sandra i njena žuta "buba"
Volkswagen Aktivistice i aktivisti triju udruga koje imaju sjedište u belomanastirskom Društvenom centru (Mirovne grupe Oaza, P.G.D.I.-ja i BRICC-a), prije polaska na akciju uništavanja ambrozije u utorak, 25. VIII. 2009. godine, u predvečernjim satima, okupili su se, a gdje bi drugdje nego pred - Društvenim centrom u Ulici Jožefa Antala 3. Neki su na polazište stigli pješke, neki biciklima, neke je netko dovezao, a neki su se dovezli sami. Među ovima posljednjima bila je i "Oazina" aktivistica Sandra, koja se dovezla svojom žutom "bubom" (tip 1200j). Došla bi ona, inače, biciklom, ali je bila u Osijeku pa da ne zakasni…
Uništavanje ambrozije u Belom Manastiru
Desetak aktivista triju udruga koje imaju sjedište u Društvenom centru (Mirovne grupe Oaza, P.G.D.I.-ja i BRICC-a) dvometarsku su ambroziju čupali u utorak, 25. VIII. 2009. godine, u predvečernjim satima, na gradskom zemljištu uz posljednje gradilište s lijeve strane Šećeranske ulice.
Jedanaesta enigmatska kolonija
U Somboru je, u Domu učenika srednjih škola, 22. i 23. VIII. 2009. godine, održana 11. enigmatska kolonija u organizaciji Enigmatskog društva (ED) "Dr Đorđe Natošević", okupivši učesnike iz Beograda, Crvenke, Kikinde, Nove Pazove, Novog Sada, Srbobrana, Belog Manastira, Bjelovara i Skoplja, uz - naravno - domaćine iz Sombora i okoline. Na Koloniji su bili i administrator ovih stranica te "Oazina" projekt-koordinatorica Vesna Nedić i "Oazina" volonterka Sonja, koje su se – istina izvan konkurencija – takmičile u rješavanju zagonetaka. Kolonija je bila i međunarodna jer su na njoj bili makedonski enigmatičar Nikola Petkovski iz Skoplja i Stjepan Horvat (sa suprugom Gordanom) iz Bjelovara, danas glavni i odgovorni urednik bjelovarske "Osmosmjerke", a nekada alfa i omega hrvatske i jugoslavenske enigmatike. Fotografije s Kolonije mogu se vidjeti ovdje.
NVO "Drugačiji sam, pa šta?!"
Svaka majka je borac za svoje dijete, bar bi tako trebalo biti. Međutim, nije svaka majka dovoljno psihički jaka da se izbori s prihvatanjem djeteta koje je ometeno u razvoju. Prvo ne želi vjerovati da je njeno dijete takvo i zamišlja ga zdravim. Kad, na žalost, od zamišljanja ostane samo mutna magla, onda se pojavljuje strah da je ona jedini krivac, a nemoćna je da pomogne svome djetetu pa se prepušta bolu i nemoći da bilo što uradi.
Sastanak "Oazine" projekt-koordinatorice s Apatincima
U subotu, 22. VIII. 2009. godine u Somboru, s početkom u 11 sati, "Oazina" projekt-koordinatorica Vesna Nedić sastala se s grupom Apatinaca u kojoj su bili: Snežana Milešević, koordinator(ica) za lokalni ekonomski razvoj Opštine Apatin, Anita Đurđekanović, predsjednica udruženja "Drugačiji sam, pa šta?!", Miodrag Maletin, sekretar organizacionog odbora 2. Regionalne radionice Srednjeg Podunavlja za decu i omladinu sa smetnjama i teškoćama u razvoju i odrasle osobe sa invaliditetom "Baračka 2009", i Branko Milešević, predstavnikom Klastera Salaši Sombor.
Nova premetaljka o Belom Manastiru
Autor te premetaljke istaknuti je osječki anagramist Alan Marinić, koji – pored ostalog – pjeva i u zboru Opere osječkog HNK-a.
Kafe-bar Canimeč u Čemincu
U 254. nastavku rubrike "Pogled iz krivog zagonetačkog kuta", koji je objavljen u bjelovarskoj "Osmosmjerci" od 18. VIII. 2009. godine, objavljen je člančić sljedećeg sadržaja:
U baranjskom selu Čemincu, na državnoj cesti D7, nalazi se kafe-bar (u vlasništvu Saše Senića) koji se od 2004. zove "Canimeč" (dotad se zvao "Vagabundo"). Ime je dobio po čeminačkoj malonogometnoj ekipi koja je 80-ih godina 20. stoljeća pobjeđivala na mnogim turnirima.
Enigmatsko oko odmah će zapaziti da je "Canimeč" obrtaljka (palindrom) od Čeminac. No, mnogi posjetioci "Canimeča" to ne primjećuju pa njegovo ime čak čitaju kao – Kanimeč.
Dogradonačelnik na radnom sastanku u Društvenom centru
Evaluacija projekta "Pomoć starim i nemoćnim osobama"
Evo kako su svih 26 korisnica toga projekta odgovorile na pitanja u evaluacijskim listićima:
Projekt "Pomoć starim i nemoćnim osobama"
U godinu dana odvijanja projekta (od osmog mjeseca 2008. do sedmog mjeseca 2009. godine) pet "Oazinih" aktivistica obavile su ukupno 1.983 obilaska starih i nemoćnih osoba. Za vrijeme tih obilazaka odrađeno je mnoštvo poslova, koji se mogu sistemazirati ovako:
Više...
Pomoć starim i nemoćnim osobama (VII/2009)
Uobičajeni poslovi
Tokom tih obilazaka odrađeni su sljedeći uobičajeni poslovi: nabavka špeceraja i drugih potrepština 65 puta; nabavka svježeg voća i povrća sa zelene tržnice (koja je i skuplja) 15 puta; po recepte se odlazilo i iz apoteke donosilo lijekove 11 puta, a zdravstvene su knjižice odnošene liječnicima i zakazivani pregledi ili davane upute za korištenje medikamenata ili terapija 14 puta.
Skulpture s umjetničke kolonije "Slama 09"
Na ovogodišnjem Land-art-festivalu "Slama 09", koji je održan u Lugu od 4. do 9. VIII. 2009. godine, sudjelovali su sljedeći umjetnici: Andreas Kuhlein iz Njemačke; Ivan Miletić i Drago Stojaković iz BiH; Saba Skaberne iz Slovenije; Boris Bogdanović, Vesna Malušev i Milena Obradović iz Srbije te iz Hrvatske Sabah Abujaja, Vjekoslav Filipović, Ivan Ladislav Galeta, Ana Gizdić, Mariel Hühn, Danijel Lojan, Mišel Periša, Ana Pichler, Boris Sekulić, Marija Sršen, Marko Šošić te Nikola i Erich Faller (vidi sliku!).
Iza ovogodišnje kolonije na oranici površine od šest hektara ostali su golema zmija, golema šaka, indijanska kućica, prethistorijske biljke, ptica, repa, svemirski brod, skupina ljudi, crtež s balama na tlu vidljiv samo iz zraka...
Slama kao umjetnička "sirovina"
Silvana Faller, predsjednica "Slame" - udruge za poticanje umjetničke svijesti u društvu i jedna od organizator(ic)a Land-art-festivala "Slama 09", koji je održan u Lugu od 4-9. VIII. 2009, izjavila je novinarima da "ovakvo nešto ne postoji nigdje u Hrvatskoj, a ni u svijetu, bar ne u ovolikom obujmu". Nešto slično, ali mnogo manje – dodala je – održava se u Tavankutu, u Bačkoj, gdje Hrvatsko kulturno-prosvjetno društvo (HKPD) "Matija Gubec" od 1986. organizira umjetničku Koloniju naive u tehnici slame.
S internetske stranice toga društva saznajemo da je na ovogodišnjoj slamarskoj Koloniji u Tavankutu, koja je završena u subotu, 18. VII. 2009, a prema riječima voditeljice Jozefine Skenderović, bilo vrlo lijepo, ali i poučno jer učesnice svake godine razmjenjuju iskustva i nauče ponešto novo. Ove su godine učestvovale 32 slamarke, koje su uradile 32 slike, na kojima su bački salaši i dalje najčešći motiv, ali su bili zastupljeni i ostali zanimljivi motivi: cvijeće, stara zgrada subotičkog kazališta, zaboravljena lokomotiva i sl.
Land-art-festival Slama 09
S internetskih stranica Radija Baranja (koje možete vidjeti ovdje i ovdje) saznajemo kako se odvijala kiparska kolonija organizirana u Lugu od 4. do 9. VIII. 2009. godine (a koju smo i mi najavili 24. VII.):
Na 6 hektara oranice, s tri strane okružene kanalima, dovezeno je više od 6.000 bala slame te nešto onih velikih, 300-kilogramskih, koje je poklonilo "Belje", kako bi bilo dovoljno materijala za održavanje Land-art-festivala 'Slama 09'.
Završnog dana (u nedjelju, 9. VIII. 2009) na obiteljskom gospodarstvu Fallerovi dvori - prema procjenama organizatora – skupilo se oko 2.000 posjetilaca. Njima se predstavilo dvadesetak kipara iz pet zemalja (BiH, Hrvatske, Njemačke, Slovenije i Srbije), koji su sudjelovali u stvaranju skulptura od slame, ali i u kreiranju velike žrtvene skulpture, barke visoke 9 metara, koja simbolizira zajedništvo, te koja je nakon završetka festivala ritualno - spaljena.
