MIROVNA GRUPA OAZA BELI MANASTIR

Jozsefa Antala 3 - 31300 Beli Manastir - Hrvatska

Naslovnica

Naslovnica (7709)

Odaberite novi naslov sa liste, zatim označite vijest koju želite pročitati.

Predstavljanje natječaja Nacionalne zaklade
Cvjetana Plavša-Matić i Marija Boltek
Nacionalna zaklada za razvoj civilnoga društva, temeljem Operativnog plana djelovanja i Financijskog plana za 2010. godinu, izradila je Kalendar objave natječajā i pozivā za iskaz interesa u 2010. godini, koji će organizacijama civilnoga društva biti predstavljen na trima javnim predstavljanjima na regionalnim razinama.

U četvrtak, 10. VI. 2010. godine, u 11 sati, u osječkom Hotelu Mursa upraviteljica Nacionalne zaklade Cvjetana Plavša-Matić i Marija Boltek, voditeljica Programa potpora i regionalnog razvoja te Zaklade, javno su, pred pedesetak predstavnika civilnog društva iz Slavonije i Baranje, predstavile Plan dodjele sredstava Nacionalne zaklade i Kalendar objave natječajā i pozivā… U ime Mirovne grupe Oaza na predstavljanju je bila projekt-koordinatorica Vesna Nedić.

Gradonačelnik i njegovi zamjenici
Ž. Jalšovec, I. Doboš, N. Redžep i P. Stojanović
U slučaju da području Grada Belog Manastira zaprijeti poplava (ili kakva druga elementarna nepogoda) da organizira obranu i pomoć ugroženima zadužen je (i odgovoran) gradonačelnik sa svojim pomoćnicima. Tako je bilo i početkom 6. mjeseca 2010. godine kad se nakon dugotrajnih i obilnih kiša jako podigla razina podzemnih voda i kad je nabujala Karašica zaprijetila izlijevanjem iz korita i plavljenjem njiva i naselja. Upravljačku ekipu Grada Belog Manastira, gradonačelnika Ivana Doboša i njegove zamjenike Živka Jalšovca, Nikolu Redžepa i Predraga Stojanovića, naš je fotoreporter zatekao u subotu, 5. VI, u prijepodnevnim satima, u obilasku ustave na Karašici blizu Šećeranskog jezera. Nakon provjere stanja moglo se odahnuti: najgore je prošlo.
Ponedjeljak, 07. 06. 2010.

Šećeransko jezero

Šećeransko jezero
Šećeransko jezero puno vode

Obilne kiše, visoke podzemne vode i nabujala Karašica potpuno su početkom šestog mjeseca 2010. godine napunile i Šećeransko jezero, koje se nalazi uz belomanastirsko prigradsko naselje Šećerana i koje je kratkim kanalom spojeno s Karašicom. Nekada je to jezero površine od 4,5 hektara služilo kao vodena akumulacija za bivšu beljsku Tvornicu šećera, danas je pecaroški raj, a u budućnosti bi trebalo postati belomanastirski turističko-rekreacijski centar.

Šećeransko jezero se u "normalnim" okolnostima vodom puni iz Karašice preko davno izgrađene ustave, koja se ovaj put pokazala kao opasno mjesto jer je Karašica zaprijetila da se preko nje izlije u jezero, oko koga nema nasipa, i poplavi Šećeranu. Postavljanjem zečjeg nasipa kod kuće (danas potpuno zapuštene) nekadašnjeg čuvara ustave to je na vrijeme spriječeno, a ono malo vode što je curilo kroz ustavu nije značajnije podiglo nivo jezera.

Ponedjeljak, 07. 06. 2010.

"Baranjska Karašica" kraj "Šumarina"

Karašica kod Šumarine
Karašica snimljena sa željezničkog mosta
Kad je početkom šestog mjeseca 2010. godine Karašica zaprijetila baranjskim njivama i naseljima pokraj kojih protječe (Luč, Šumarina, Šećerana), o njoj su pisali mnogi mediji. Iščitavajući takve članke na internetskim stranicama novina i televizija te na internetskim portalima primijetismo malo originalnih napisa te da mnogi samo prenose tuđe članke. A kad se piše o nečemu što se ne poznaje dovoljno ili kad se prenose tuđe riječi, često se i griješi.

Eto, na primjer, dopisnica HTV-a u javljanju iz baranjskog sela Šumarine govorila je o Šumarinama (što je čak pisalo i na ekranu), dok su neki mediji geografsko preciziranje baranjska Karašica (da bi se razlikovala od slavonske) shvatili kao njeno ime pa se je pretvorili u Baranjsku Karašicu. Najdalje je, izgleda, otišla slovenska "e-Revija" u čijem članku od 4. VI. stoji da Baranjska Karašica prijeti naseljima Šumarine, Šećerna i Luč pa tako od četiri baranjska toponima tri piše - pogrešno.

Nedjelja, 06. 06. 2010.

"Strašna rijeka" Karašica

 

Karašica kod Branjinog Vrha
Nabujala Karašica kod Branjinog Vrha

Prvih dana mjeseca šestog godine 2010. u svim medijima (u novinama, na televiziji i radiju, na internetskim portalima i blogovima) ime rijeke Karašice spominjalo se više nego ikad. Čitaoci i slušaoci koji nisu iz Baranje vjerovatno su tada stekli utisak da se radi o jednoj strašnoj rijecikoja samo što nije pomela tri sela (Luč, Šećerana, Šumarina) i izazvala evakuaciju njihovih 1500 ili 1800 stanovnika (zavisno od medija; stvarno, prema popisu 2001. godine, 487 + 559 + 567 = 1613), koji će biti smješteni u - sportsku dvoranu u Belom Manastiru.

Subota, 05. 06. 2010.

Karašica zaprijetila Baranji

Nabujala Karašica
Uništeni most na Karašici kod Šumarine
Nakon obilnih i dugotrajnih kiša koje su se krajem maja i početkom juna ove godine sručile na istočnu Hrvatsku, podzemne vode i nabujale rijeke i rječice poplavile su brojne njive i zaprijetile nekim naseljima u Slavoniji. Činilo se da će Baranja biti pošteđena jer je moćni nasipi (bentovi kako ih naziva lokalno stanovništvo) čuvaju od visokih voda Dunava i Drave. Baranjce su, međutim, iznenadile visoke podzemne vode, koje su poplavile polja i napunile podrume u Belom Manastiru i drugim baranjskim naseljima, ali još više rječica Karašica i to ne ona slavonska, kojoj se u pjesmi pjeva da teče "do Valpova od Našica", nego baranjska, koja izvire "oko Rac-Mečke" u Mađarskoj, istočno od Pečuja, a kod Luča ulazi u Hrvatsku i nakon 30 km, tekući podno sjevernih obronaka Baranjske planine, utječe u Dunav.

Okrugli stol u Osijeku
Stjepan Adamić iz Ministarstva obitelji...
U petak, 4. VI. 2010. godine, u Hotelu Central u Osijeku, s početkom u 12 sati, održan je okrugli stol pod nazivom "Kako prepoznati i prevenirati nasilje u obitelji nad djecom". Okrugli stol je organiziralo Ministarstvo obitelji, branitelja i međugeneracijske solidarnosti u suradnji s obiteljskim centrima Vukovarsko-srijemske, Virovitičke-podravske i Požeško-slavonske županije.

Na okruglom stolu je učestvovalo 60-ak predstavnika osnovnih škola, centara za socijalnu skrb i udruga s područja Slavonije i Baranje. Od baranjskih predstavnika na okruglom stolu bile su Anrijana Levačić i Lidija Vedernjak iz Društva osoba s invaliditetom  "Baranjsko srce", Mirela Alagić iz P.G.D.I.-ja i "Oazina" predstavnica Vesna Nedić.

Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu
Oazina web-stranica kao mrežna publikacija

Od 1. VI. 2010. godine "Oazina" internetska stranica upisana je u elektronski katalog zagrebačke Nacionalne i sveučilišne knjižnice (NSK) kao mrežna publikacija pod imenom Mirovna grupa Oaza Beli Manastir.

Kao što možemo pročitati na internetskim stranicama NSK, "publikacije objavljene na internetu predstavljaju važan dio suvremene kulturne baštine. Poput tiskanih publikacija i neknjižne građe i mrežna građa ulazi u obuhvat obveznog primjerka. Radi dinamične naravi interneta, mnoge mrežne publikacije više nisu dostupne.

Oazin internet-klub
Oazin internet-klub posjećuje mnogo djece

U prvih pet mjesecu 2010. godine u popis korisnika "Oazinog" internet-kluba upisana je 181 različita osoba, koje su imale 4450 pristupa internetu (909 u petom mjesecu). Kako "Oaza" trenutno nema nikakvih donacija iz kojih bi se financirao rad internet-kluba, korisnici sami doniraju po jednu kunu za sat vremena provedenih za kompjuterom kako bi se iz tako skupljenih donacija platili telefonski troškovi i troškovi servisiranja kompjutera. Za korištenje kompjutera kraće od 10 minuta nije potrebno doniranje jedne kune, a kad je gužva djeci je ograničeno korištenje kompjutera na 2 sata.

Utorak, 01. 06. 2010.

Osječka pauk-služba

Služba za premještanje i blokiranje vozila
Je li to pauk ili nije?
S portala Osijek031 saznajemo da je početkom 4. mjeseca 2010. godine s osječkih ulica počelo podizanje nepropisno parkiranih vozila koja ometaju promet. Već prvog dana pauk tvrtke Auto-centar Lozić podigao je deset vozila, iako nepropisno parkiranih automobila ima na sve strane. Međutim, takav prekršaj nije dovoljan da se vozilo podigne.

- Građani su zbunjeni jer ne znaju da prometni prekršaj nije dovoljan razlog da se vozilo ukloni. Da bismo dobili odobrenje za podizanje automobila mora se utvrditi ometa li sporno vozilo promet, a to nije toliko čest slučaj. Pojavio se i određeni problem s pojedinim lokacijama koje su nepristupačne za naše vozilo, kao što su preuske uličice ili ceste kroz prolaze niže od četiri metra – izjavio je Slavko Petrić, voditelj pauk-službe Auto-centra Lozić.

Stranica 508 od 551
Naša web-stranica koristi sljedeće kolačiće: Google Analytics, Youtube, JA_T3_blank_tpl i cwGeoData. Sve to koristimo kako bismo anonimnom analizom vaše aktivnosti dobili informaciju je li vam iskustvo korištenja naše web-stranice pozitivno (ako nije da ga poboljšamo), a sve s ciljem kako biste od nas dobili najbolje moguće informacije.
Više informacija Ok