U čemu je značaj rezervata Mura-Drava-Dunav?
Prostrani riječni ekosustav duž rijeka Mure, Drave i Dunava za Hrvatsku je u pogledu voda iznimno značajan, a sam Kopački rit njegov je posebno vrijedni dio. Površina rezervata u Hrvatskoj iznosi 395.860,7 ha i proteže se kroz 6 sjevernih hrvatskih županija (Međimurska, Varaždinska, Koprivničko-križevačka, Virovitičko-podravska, Osječko-baranjska i Vukovarsko-srijemska). Obilježava ga veliko bogatstvo i raznolikost vodenih i močvarnih staništa (sprudovi, mrtvi rukavci, strme obale, poplavne šume i dr.) te biljnih i životinjskih vrsta, posebno ptica i riba.

Dravska ekoturistička zona
Uspostava Prekograničnog rezervata biosfere Mura-Drava-Dunav prvi je korak ka uspostavi istoimenog rezervata biosfere, koji bi, uz Hrvatsku i Mađarsku, uključio još tri države (Austriju, Sloveniju i Srbiju) te bi predstavljao prvi u svijetu rezervat biosfere između pet država. Prekogranični rezervat biosfere Mura-Drava-Dunav svakako je potencijal za alternativni ekonomski razvoj i stvaranje Dravske ekoturističke zone, s prihvatljivim vidovima uređenja i korištenja.

Što je rezervat biosfere?
Rezervat biosfere ne znači strogu zaštitu područja, već je to naziv za koncept upravljanja područjem koji se temelji na Programu "Čovjek i biosfera" (engleski "Man and Biosphere"). UNESCO je taj program pokrenuo još 1970. godine kao međuvladin znanstveni program koji ističe važnost uspostave ravnoteže između očuvanja bioraznolikosti s jedne strane i razvojnih potreba lokalne zajednice s druge strane.

Pristupanjem UNESCO-voj mreži rezervata biosfere prepoznata je izuzetna prirodna vrijednost ovog prostora na svjetskoj i europskoj razini.