Ispiši ovu stranicu
Četvrtak, 16. 06. 2011.

Znanstveni kolokvij o Trijanonskom sporazumu

Znanstveni kolokvij o Trijanonskom sporazumu
Radno predsjedništvo kolokvija
Zavod za baranjsku povjesnicu Beli Manastir, velikim zalaganjem ravnatelja zavoda Davorina Taslidžića,  u suradnji s Odsjekom za povijest Filozofskog fakulteta Sveučilišta J. J. Strossmayera u Osijeku i Centrom za kulturu Grada Belog Manastira, a pod pokroviteljstvom Grada Belog Manastira, organizirao je znanstveni kolokvija s međunarodnim sudjelovanjem Trianon (1920.-2011.) -  dodiri i približavanja: povijesna zbilja na raskrižju vjerodostojnosti. Taj skup, održan 16. VI. 2011. godine u Velikoj vijećnici u belomanastirskoj "Ljepotici", okupio je povjesničare, pravnike, ekonomiste i druge poznavatelje Trijanonskog sporazuma, koji je zaključen 4. VI. 1920. godine u palači Trianon u Versaju (Versailles, Francuska) između zemalja Antante i Mađarske. To je jedan od mirovnih ugovora kojima je završen Prvi svjetski rat, a koji su na Pariškoj konferenciji mira  zaključeni sa svakom pobijeđenom državom posebno.

Tema kolokvija
Stručnjaci iz Bosne i Hercegovine, Srbije, Mađarske i Hrvatske analizirali su povijesna, društveno-politička i strateška kretanja uoči, za vrijeme i nakon potpisivanja Trijanonskog sporazuma, koji je značajno prekrojio granice Mađarske. Po odredbama sporazuma, Mađarska je izgubila dvije trećine svog dotadašnjeg teritorija, koji je podijeljen između Austrije, Čehoslovačke, Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca (SHS) i Rumunjske. Današnji hrvatski dio Baranje tada je pripojen ondašnjoj Kraljevini SHS.

Gosti
Na skupu su bili prisutni i Ivan Doboš, gradonačelnik Belog Manastira, Kovácsné Bodor Erika, dogradonačelnica Mohača, kao i dekanica Filozofskog fakulteta Sveučilišta J. J. Strossmayera u Osijeku prof. dr. sc. Ana Pintarić.

Znanstveni kolokvij o Trijanonskom sporazumu
Sudionici, gosti, publika...
Znanstveni kolokvij o Trijanonskom sporazumu
Tuzlanski profesori na znanstvenom kolokviju
Sudionici
Na skupu su prezentirani radovi brojnih autora (među njima i Baranjaca Aleksandra Horvata i Duška Kostića):

  1. prof. dr. sc. Ivan Balta, Filozofski fakultet Sveučilišta J. J. Strosssmayera u Osijeku: Neke posljedice Trianonskog ugovora za Baranju;
  2. Mario Bara, prof. - znanstveni novak, Institut za migracije i narodnosti, Zagreb: Trianon, podjela svjetova i bačko-baranjski Hrvati;
  3. izv. prof. dr. sc. Željko Bartulović, Pravni fakultet Sveučilišta u Rijeci: Rijeka 1918.-1919. - usporedba zbivanja s Podunavljem u doba Trianonskog mirovnog ugovora;
  4. dr. sc. Jakab Ferkov, Kanizsai Dorottya muzej Mohač: Mohács szerb megszállása és a trianoni határmeghúzás következményei (Srpska okupacija Mohača te posljedice trianonske granice);
  5. mr. sc. Darko pl. Getz, Osijek: Nestanak bara Kologvara i Palače - glasovitih obitavališta ptica močvarica;
  6. Daniel Haman, apsolvent na Pravnom fakultetu Sveučilišta J. J. Strossmayera u Osijeku: Pogled na trianonske sporazum kroz osječke (dnevne) novine;
  7. Aleksandar Horvat, mater-studij, Filozofski fakultet Univerziteta u Novom Sadu: Baranja u ratnim ciljevima i teritorijalnim koncepcijama srpske Vlade (1914-1918);
  8. doc. dr. sc. Zoltán Huszár, s PTE Pečuh: Trianon hatása az 1920-as évek magyarországi oktatási és kulturális politikájára (Utjecaj Trianona na dvadesete godine na mađarsku obrazovnu i kulturološku politiku);
  9. prof. dr. sc. Izet Ibreljić, Ekonomski fakultet Univerziteta u Tuzli - prof. dr. sc. Salih Kulenović, Prirodnomatematički fakultet Univerziteta u Tuzli: Trijanon u kontekstu savremenih evrointegracija i etno-regionalnih tenzija;
  10. Duško Kostić, apsolvent Učiteljskog fakulteta Sveučilišta J. J. Strossmayera u Osijeku: Migracijski procesi Bajaša Roma iz sjeverne Baranje nakon Trianonskog mira u prostor južne Baranje;
  11. doc. dr. sc. Edin Mutapčić, Pravni fakultet Univerziteta u Tuzli, Katedra za komparativnu pravnu historiju i komparativno pravo: Bosna i Hercegovina u Vidovdanskom sistemu;
  12. prof. dr. sc. Virág Rab,  PTE Pečuh: Trianon és a magyar gazdaság a két háború között (Utjecaj Trianona na mađarsku gospodarsku politiku između dva svjetska rata);
  13. dipl. iur. Jelena Roškar, asistent; Pravni fakultet Sveučilišta J. J. Strossmayera u Osijeku - dipl. iur. Višnja Lachner, asistent; Pravni fakultet  Sveučilišta J. J. Strossmayera u Osijeku: Linija Clemenceau i vlastelinstva u graničnoj zoni;
  14. prof. dr. sc. Stjepan Sršan,  Državni arhiv Osijek; Sjedinjene Države Srednje Europe (od Strossmayera 1860. do Birkhilla 1922.).

Najnovije vijesti Jovan