Tema kolokvija
Stručnjaci iz Bosne i Hercegovine, Srbije, Mađarske i Hrvatske analizirali su povijesna, društveno-politička i strateška kretanja uoči, za vrijeme i nakon potpisivanja Trijanonskog sporazuma, koji je značajno prekrojio granice Mađarske. Po odredbama sporazuma, Mađarska je izgubila dvije trećine svog dotadašnjeg teritorija, koji je podijeljen između Austrije, Čehoslovačke, Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca (SHS) i Rumunjske. Današnji hrvatski dio Baranje tada je pripojen ondašnjoj Kraljevini SHS.
Gosti
Na skupu su bili prisutni i Ivan Doboš, gradonačelnik Belog Manastira, Kovácsné Bodor Erika, dogradonačelnica Mohača, kao i dekanica Filozofskog fakulteta Sveučilišta J. J. Strossmayera u Osijeku prof. dr. sc. Ana Pintarić.


Na skupu su prezentirani radovi brojnih autora (među njima i Baranjaca Aleksandra Horvata i Duška Kostića):
- prof. dr. sc. Ivan Balta, Filozofski fakultet Sveučilišta J. J. Strosssmayera u Osijeku: Neke posljedice Trianonskog ugovora za Baranju;
- Mario Bara, prof. - znanstveni novak, Institut za migracije i narodnosti, Zagreb: Trianon, podjela svjetova i bačko-baranjski Hrvati;
- izv. prof. dr. sc. Željko Bartulović, Pravni fakultet Sveučilišta u Rijeci: Rijeka 1918.-1919. - usporedba zbivanja s Podunavljem u doba Trianonskog mirovnog ugovora;
- dr. sc. Jakab Ferkov, Kanizsai Dorottya muzej Mohač: Mohács szerb megszállása és a trianoni határmeghúzás következményei (Srpska okupacija Mohača te posljedice trianonske granice);
- mr. sc. Darko pl. Getz, Osijek: Nestanak bara Kologvara i Palače - glasovitih obitavališta ptica močvarica;
- Daniel Haman, apsolvent na Pravnom fakultetu Sveučilišta J. J. Strossmayera u Osijeku: Pogled na trianonske sporazum kroz osječke (dnevne) novine;
- Aleksandar Horvat, mater-studij, Filozofski fakultet Univerziteta u Novom Sadu: Baranja u ratnim ciljevima i teritorijalnim koncepcijama srpske Vlade (1914-1918);
- doc. dr. sc. Zoltán Huszár, s PTE Pečuh: Trianon hatása az 1920-as évek magyarországi oktatási és kulturális politikájára (Utjecaj Trianona na dvadesete godine na mađarsku obrazovnu i kulturološku politiku);
- prof. dr. sc. Izet Ibreljić, Ekonomski fakultet Univerziteta u Tuzli - prof. dr. sc. Salih Kulenović, Prirodnomatematički fakultet Univerziteta u Tuzli: Trijanon u kontekstu savremenih evrointegracija i etno-regionalnih tenzija;
- Duško Kostić, apsolvent Učiteljskog fakulteta Sveučilišta J. J. Strossmayera u Osijeku: Migracijski procesi Bajaša Roma iz sjeverne Baranje nakon Trianonskog mira u prostor južne Baranje;
- doc. dr. sc. Edin Mutapčić, Pravni fakultet Univerziteta u Tuzli, Katedra za komparativnu pravnu historiju i komparativno pravo: Bosna i Hercegovina u Vidovdanskom sistemu;
- prof. dr. sc. Virág Rab, PTE Pečuh: Trianon és a magyar gazdaság a két háború között (Utjecaj Trianona na mađarsku gospodarsku politiku između dva svjetska rata);
- dipl. iur. Jelena Roškar, asistent; Pravni fakultet Sveučilišta J. J. Strossmayera u Osijeku - dipl. iur. Višnja Lachner, asistent; Pravni fakultet Sveučilišta J. J. Strossmayera u Osijeku: Linija Clemenceau i vlastelinstva u graničnoj zoni;
- prof. dr. sc. Stjepan Sršan, Državni arhiv Osijek; Sjedinjene Države Srednje Europe (od Strossmayera 1860. do Birkhilla 1922.).
