Tema priče je feministički lik žene radnice čime se želi odati priznanje svim radnicama i revolucionarki Adeli Pavošević (1897.-1928.).
Lik je gradivni element kratke priče, a fokus na feminističkom liku žene radnice i uspjeh u prezentaciji lika u kratkoj priči bit će ono na temelju čega će odlučivati članice žirija.
Natječaj je otvoren od 23.1. do 24.3.2024. godine.
Pristigle priče bit će objavljene na web-stranici Udruge te u relevantnim medijima.
Proglašenje najuspješnijih priča bit će 1.5.2024. na Međunarodni praznik rada.
Pravila natječaja:
- Priča treba imati naglasak na liku koji je feministkinja i radnica.
- Svaki autor/ica mora biti punoljetan/a i može sudjelovati samo s jednom pričom pisanom na bosanskom, crnogorskom, hrvatskom ili srpskom književnom jeziku ili nekim od dijalekata tih jezika te latiničnim pismom.
- Priče se šalju pod šifrom/pseudonimom, a razrješenje šifre se šalje u posebnom dokumentu u kojemu treba pisati šifra/pseudonim, ime i prezime te kontakt-podaci autora/ice, na email: kavazazenskaprava@gmail.com.
- Priča treba biti ispričana u maksimalno 6.000 znakova s razmacima u formatu .docx, font Times New Roman, veličina fonta 12, prored 1,5.
- Priča ne smije biti objavljivana prije završetka ovog natječaja.
- Nagrade autorima/icama priča koje uspiju članice žirija oduševiti su knjige:
- Ana Rajković Pejić, Dugi ženski marš
- Marijana Radmilović, Naša soba
- Mirela Holy, Mitski aspekti ekofeminizma
- Nigdje kod kuće – iz korespodencije Emme Goldman
- Sudjelovanjem u natječaju autori/ce pristaju da Udruga Adela njihove priče koristi u svome radu i objavljuje ih prema budućim potrebama uz uvijek potpisanog autora te pristaju da za korištenje priče od udruge neće tražiti nikakvu financijsku naknadu.
Članice žirija su:
- Ana Rajković Pejić
- Marijana Bijelić
- Kristina Peternai Andrić
- Iva Bačmaga
Adela Pavošević bila je jedna od najvažnijih figura radničkog pokreta u razdoblju između dva svjetska rata zbog kojega je u povijesti poznata i kao "osječka Rosa Luxemburg". Bila je organizatorica niza prosvjeda, pokretačica radničkih novina te borkinja za društvenu ravnopravnosti. Zbog svog sindikalnog i političkog djelovanja često je bila privođena od strane policije. Umrla je u Osijeku 5.7.1928. godine od tuberkuloze.