Naime, 40 posto stanovnika Grada Belog Manastira pripada jednoj od 18 nacionalnih manjina koje žive na tom području. Najbrojniji su Srbi, koji imaju pravo da samostalno biraju jednog od gradonačelnikovih zamjenika. Potom slijede Mađari i Romi, dok su ostale nacionalne manjine zastupljene u znatno manjem broju. Tri najbrojnije manjine imaju i svoja vijeća, koja se brinu o manjinskim pravima i o očuvanju manjinske kulture i jezika.
Ivan Doboš, Izabela Agh, Tunde Šipoš-ŽivićNakon uvodne riječi Izabele Agh, predsjednice Mađarske kulturne udruge "Pélmonostor", okupljene je pozdravio belomanastirski gradonačelnik Ivan Doboš:
- Manifestacija "Različitost je bogatstvo" šalje jasne poruke, za razliku od nekih Brkića, da se mi ponosimo što u našem gradu imamo manjine i da upravo i naziv ovogodišnje manifestacije i niza prethodnih pokazuje da su manjine bogatstvo koje sve nas obogaćuje. Mi preko vijeća srpske, mađarske i unazad dvije godine romske nacionalne manjine dajemo snažnu podršku manjinama i snažnu potporu manjinskim udrugama.
Gradonačelnikove riječi podržala je i mlada predsjednica Vijeća mađarske nacionalne manjine Ana Matijaković, a sudeći po snažnim aplauzima s njima su se složili i prisutni Belomanastirci, većinom mađarske nacionalnosti.
na skupu je predstavljena knjižica (45 stranica) na mađarskom jeziku "Tanulmányok Pélmonostorról" ("Studije o Belom Manastiru"), koja je objavljena kao jedna od svesaka mjesečnika "Hagyaték" ("Ostavština"), te otvorena izložba fotografija "Crkve u Dravskom trokutu", koju je pripremio belomanastirski Foto-kino klub "Baranja-film". Knjižicu je predstavila glavna urednica Tunde Šipoš-Živić (Sipos Zsivics Tünde), a izložbu otvorio predsjednik "Baranja-filma" Deže Kučera. U knjižici su objavljeni tekstovi bivšeg saborskog zastupnika Šandora Juhasa (Juhász Sándor; povijest Belog Manastira), Tamaša Kondora (Kondor Tamás; dokumentacija tradicijskog graditeljstva u Belom Manastiru) i Piroške Kiš (Kiss Piroska; povijest reformatske zajednice u Belom Manastiru). Dijelove knjižice čitala je Marija Harci.
Na početku skupa nekoliko pjesama otpjevao je ženski zbor KUD-a "József Attila" iz Zmajevca, a potom je govorio župnik Reformirane crkvene općine iz Karanca Janoš Hajek (Hájek János), čije je izlaganje bilo posvećeno petstogodišnjici od početka reformacije (1517).
