U organizaciji Udruge antifašističkih boraca i antifašista (ABA) Beli Manastir, pod vodstvom predsjednika Nikole Opačića, i Grada Belog Manastira prvo su položeni vijenci na Spomenik Bolmanske bitke. Tom polaganju pridružili su se i načelnik Općine Jagodnjak Anđelko Balaban i njegov zamjenik Stevo Mlinarević. Potom su, pred više okupljenih građana nego što je to bilo prethodnih godina, vijenci položeni na spomenike u Branjinom Vrhu, na belomanastirskom Partizanskom groblju te na Spomenik Crvenoj armiji u centru Belog Manastira.
Uz Udrugu ABA i Grad Beli Manastir, vijence su položile belomanastirske stranke SDP i SDSS, Vijeće srpske nacionalne manjine te Baranjsko-rusko društvo prijateljstva, ali i delegacija ruske ambasade na čelu s ruskim ambasadorom u Hrvatskoj Anvarom Azimovom i konzulom Vladimirom Poljaninom. Vijenci su položeni i na zajednički spomenik borcima Crvene armije i NOR-a u Dardi (Općina Darda, Vijeće srpske nacionalne manjine, ruska ambasada, Baranjsko-rusko društvo prijateljstva) te na spomenik borcima NOR-a u Kneževu (Općina Popovac).
Nakon toga sve su se delegacije uputile u Batinu, na Spomenik pobjedi na koti 169, na kojoj su vođene najkrvavije borbe za vrijeme Batinske bitke u novembru 1944. godine. U organizaciji protokola Osječko-baranjske županije (OBŽ) vijence su, u potpunoj tišini i uz vojne počasti, položile delegacije predsjednice Republike Hrvatske (izaslanik Mate Granić), Hrvatskog sabora, Vlade Republike Hrvatske (izaslanik Vice Skračić), Ministarstva obrane i OS RH, Saveza ABA RH pod vodstvom predsjednika Franje Habulina, ambasadā Ruske Federacija (ambasador Azimov), Srbije (vojni izaslanik doc. dr. Ivan Vulić), Azerbajdžana (ambasador Kamil Hasijev) i Kazahstana (savjetnik Zhan Kystaubayev) te saborski zastupnik Veljko Kajtazi, austrijski vojni izaslanik brigadnigeneral Roman Ernst Fischer, Vijeće srpske nacionalne manjine OBŽ i Baranjsko-rusko društvo prijateljstva. Polaganju vijenaca u Batini, uz brojne druge ličnosti, prisustvovao je i bivši hrvatski predsjednik Stipe Mesić.
Nakon interpretacije "Tišine" i počasne paljbe iz vatrenog oružja, svi učesnici prešli su na plato ispred Spomenika pobjedi, gdje je nastavljen prigodni program. Okupljenima su se kraćim govorima obratiti Antun Kapraljević, predsjednik Skupštine OBŽ, ruski ambasador Azimov, azerbajdžanski ambasador Hasijev i predsjednik SABA RH Habulin. Potom je učiteljica Eva Balatinac, koja u Osnovnoj školi Draž predaje povijest i geografiju, održala historijski čas o Batinskoj bitki. Program je završen recitalom i pjesmama na ruskom i hrvatskom jeziku u izvođenju članica Baranjsko-ruskog društva prijateljstva.
Antun Kapraljević je, između ostaloga, rekao:
- Kad je rat završio mislili smo da je i fašizmu odzvonilo. Međutim, kad se društvo uništi gospodarski, politički, kulturno i moralno, onda se fašizam uvijek vraća. Našim ulicama se valja i dandanas. I dandanas se kopaju nekakve stare priče, mijenja se povijest, mijenja se sve ono dobro što je u povijesti učinjeno. Uvjeravaju nas da je život počeo 91, da prije toga nije bilo života. Svi smo mi živjeli i prije, svi smo mi živjeli u državi za koju se ja usudim reći da je bila poštenija, pravednija, socijalno osjetljivija nego ova danas. Ne može se u isti koš trpati fašizam i antifašizam. Nisu se za isto borili.
Ruski ambasador Azimov istaknuo je da ćemo mi, kao zahvalni potomci, uvijek pamtiti ulogu Crvene armije i Jugoslavenske armije, a osobito 51. vojvođanske divizije, u pobjedi nad fašizmom na ovim prostorima. Za vrijeme Drugog svjetskog rata Sovjetski Savez je odigrao najznačajniju ulogu u borbi i pobjedi nad fašizmom. Nažalost, danas se nastoji revidirati povijest i umanjiti uloga Sovjetskog Saveza, čijih je 6000 vojnika i oficira poginulo na hrvatskom tlu. Ne smijemo također zaboraviti da je 27 miliona sovjetskih vojnika i oficira poginulo oslobađajući prije svega Evropu. Neka više ne bude ni jednog rata, a najveća garancija za to je moćna i silna Rusija.
Azerbajdžanski ambasador Hasijev rekao je na hrvatskom jeziku da je Dan pobjede jedan od najvažnijih praznika u Azerbajdžanu. Tokom Drugog svjetskog rata Azerbajdžanci – s Rusima, Ukrajincima, Kazacima, Uzbecima i drugim narodima bivšeg Sovjetskog Saveza – borili su se u redovima Crvene armije protiv fašizma. Oko 300 tisuća Azerbajdžanaca je poginulo, uključujući i njegovoga djeda, a 223. divizija Crvene armije, formirana u Azerbajdžanu, sudjelovala je u oslobađanju bivše Jugoslavije.
Predsjednik SABA RH Habulin istaknuo je sljedeće:
- Ovdje smo da bismo s pijetetom i s ponosom odali priznanje svima onima koji su položili svoje živote u Batinskoj bici. Deveti maj je dan koji slavi čitav slobodoljubivi, miroljubivi, demokratski i antifašistički svijet. Deveti maja 1945. prestala su borbena djelovanja u Drugom svjetskom ratu, završena je najveća katastrofa u povijesti ljudskog društva, kako po razaranjima, kako po borbenim akcijama, tako i po ogromnom broju žrtava. Taj rat odnio je 55 miliona stanovnika. Mi ovdje u Hrvatskoj imamo izuzetne razloge da ovaj dan slavimo, da ga obilježimo. Naime, na prostoru današnje Republike Hrvatske nije se dogodio tek pokret otpora. KPJ na čelu s kasnijim maršalom i predsjednikom Josipom Brozom Titom pozvali su narode i narodnosti na prostorima nekadašnje Jugoslavije na općenarodni oružani ustanak protiv stranih okupatora i protiv domaćih izdajnika i da ustraju u borbi do oslobođenja. Ovdje smo zbog toga da se to ne zaboravi i da istinu o narodnooslobodilačkoj borbi i o tadašnjem zajedništvu prenesemo mladim generacijama.
(Ovaj članak objavljen je u zagrebačkim "Novostima"
broj 856 od 13. V. 2016. i na web-portalu "Novosti";
vidjeti također: baranjamedija.hr)
