Automobil je registriran u Slovačkoj (SK), a BL je jedna od oznaka slovačkog glavnog grada Bratislave, a momci sa slike nisu Slovaci, iako su nam stigli sa sjeveru, i to avionom iz Osla do Budimpešte. Tu su u internacionalnoj rentakar-kompaniji iznajmili automobil registriran u Slovačkoj i njime stigli u Baranju i smjestili se u Bilju, u Seoskom gospodarstvu Lacković u Vinogradskoj ulici.
Ti-Bi
Momci sa slike su, dakle, Norvežani. U sredini je Torbjörn Berg, poznatiji kao Ti-Bi, rođen u gradiću Elverumu u istočnoj Norveškoj, malo većem od Belog Manastira, koji je od Osla udaljen 150 km sjeveroistočno. Ti-Bi je šumar po zanimanju, supruga mu je Šveđanka, a žive u središnjoj Švedskoj, u mjestu Sollerön (općina Mora), oko 235 km udaljenom od Elveruma. Kao vojni promatrač boravio je nekoliko mjeseci u Baranji za vrijeme tzv. mirne reintegracije i stanovao u Belom Manastiru. U vojnim misijama bio je još u Libanonu i Bosni, ali mu je Baranja trajno ostala na srcu pa se u nju vraća svakih nekoliko godina, dovodeći i svoje prijatelje.
Ole i Anders
Ovaj put s njim su došla dva njegova prijatelja. Inženjer Ole-Petter Hoem (desno na slici) rođen je u Trondheimu, trećem po veličini gradu u Norveškoj, a živi u već spomenutom Elverumu i radi u lokalnoj općini. Anders Jensen (lijevo na slici) također je šumar. Rođen je u Oslu, a živi i radi u malom mjestu Alvdal, udaljenom 300 km sjeverno od Osla.
Ole-Petter već je s Ti-Bijem bio u Baranji, a Anders je u naše krajeve došao prvi put. Dočekalo ih je veoma lijepo jesensko vrijeme, s temperaturama upravo idealnim za turističko razgledanje Osijeka i Baranje i za uživanje u vožnji biciklima (unajmljenim od Agroturističke zadruge Bilje plus) po baranjskim biciklističkim rutama. Ugođaj su im kvarili jedino dosadni baranjski – komarci. A na pitanje što će prvo spomenuti kad ih nakon povratka u Norvešku ukućani, rođaci i prijatelji budu pitali kako je bilo na putovanju, uglas su odgovorili da će im reći da su stalno sretati vrlo srdačne i prijateljski raspoložene ljude, od onih koje je Ti-Bi upoznao kad je prvi put boravio u Baranju, do svih koje su sretali za vrijeme ovogodišnjeg boravka.
Lovci i biciklisti
Norveška je prilično udaljena od Baranje, od Osla do Belog Manastira ima oko 2100 kilometara, tako da će se rijetko tko na taj put uputiti automobilom, no ako se ide avionom do Budimpešte i onda rentakarom do Baranje, to i nije tako dugo putovanje. Ipak, nerealno je očekivati masovniji dolazak norveških turista u Baranju, ali bi npr. norveški lovci ipak mogli dolaziti u baranjska lovišta, o čemu je Ti-Bi i za vrijeme svog prošlog boravka u Baranji, a i ovaj put, razgovarao s nekim baranjskim organizatorima lova.
Za dolazak u Baranju mogli bi biti zainteresirani i norveški ljubitelji biciklizma jer u Baranji, Osijeku i uopće u Podunavlju biciklističkih staza ima u izobilju. Posebno bi mogli biti zainteresirani sportski vozači brdskih bicikala jer i za njih postoje uređene i neuređene staze po Baranjskoj planini.
Kod nas i kod njih
Između Norveške i Baranje postoje velike razlike, koje ne bi bilo lako opisati u ovako kratkom članku. Danas je osnovna razlika u tome da – za razliku od Norvežana – mnogi Baranjci razmišljaju o odlasku baš u Norvešku (a mnogi su već i otišli) u potrazi za poslom i boljim životom, dok Norvežani to mogu ostvariti u svojoj zemlji.
Razlike se vrlo plastično mogu opisati i istinitom anegdotom. Pri jednom od svoji boravaka u našem kraju, Ti-Bi je, sjedeći jednog majskog dana na terasi nekog osječkog kafića, telefonom razgovarao sa svojim prijateljem u Norveškoj: "Sjedim u kafiću na obali rijeke Drave u Osijeku, pijem kavu koja košta 10 kuna, a temperatura je 25 stupnjeva". Na to mu je prijatelj odgovorio: "I ja sjedim u kafiću. Pijem kavu koja košta 25 kruna, a temperatura je 10 stupnjeva" (jedna kruna = 0,93 kune).