MIROVNA GRUPA OAZA BELI MANASTIR

Jozsefa Antala 3 - 31300 Beli Manastir - Hrvatska

Ponedjeljak, 12. 05. 2014.

Predavanje o biljnim inhalacionim alergenima

Dr. med. Mirjana Marjanović i dipl. inž. poljoprivrede Sandra KušenićDr. med. Mirjana Marjanović i dipl. inž. poljoprivrede Sandra Kušenić(Fotoalbum se može vidjeti ovdje)

U ponedjeljak, 12. V. 2014. godine, od 18 do 20 sati, u belomanastirskoj Nastavno-sportskoj dvorani održano je predavanje o biljnim inhalacionim alergenima. Predavanje je organizirala Udruga osoba s alergijama i problemima disanja "Alerga" u sklopu "Oazinog" projekta "Volontirajmo za zajednicu", kojega financira Ministarstvo socijalne politike i mladih. U uvodnoj riječi belomanastirska pedijatrica dr. med. Mirjana Marjanović navela je vrste alergija prema uzroku: alergije na hranu, na lijekove te na inhalacione alergene.

Bolest alergijskog tipa naziva se alergijski bronhitis, alergijska astma ili astma, a karakterizira je otok i grč dišnih putova te nakupljanje sluzi u njima, koja smeta oboljelome. Stanje takvih bolesnika poboljšava se ili pogoršava tokom godine, a za liječenje se koriste medikamenti i vježbe, uz preporuku da se nastoji voditi što normalniji život. Određene vrste hrane ili lijekova mogu se namjerno izbjeći i tako preduprijediti bolest, ali ono što svakodnevno udišemo ne možemo izbjeći.

Sandra Kušenić, dipl. inž. poljoprivrede, govorila je o biljnim inhalacionim alergenima. Oni se dijele na drveće, korove i trave, a po jačini svog negativnog djelovanja na ljude grupirani su u jake, srednje jake i slabe alergene. Spomenula je i tzv. peludni kalendar, koji upozorava alergičare kada, s obzirom na cvjetanje pojedinih biljaka, moraju početi uzimati terapiju i pripremiti sluznicu na izloženost iritativnim tvarima. Postoji i alergijski semafor, koji sugerira osjetljivim osobama da šeću poslije kiše ili rano ujutro dok nema vjetra koji raznosi peludna zrnca. Od drveća su kao alergeni spomenuti: breza, jasen, joha i lijeska; od korova: ambrozija (narodni naziv "partizanka"), crkvina, loboda, maslačak, pelin i trputac, a od trava: ljulj (najčešće prisutan u travnjacima), livadna mačica, obična zubača, vlasnjača i raž (koja se gaji kao usjev).

Nakon predavanja doktorica Marjanović upozorila je slušatelje da se alergičari nakon izloženosti peludu moraju istuširati, oprati odjeću i zatvoriti prozore, da se valja testirati svake 2-4 godine jer se osjetljivost na pojedine alergene mijenja te da se kašnjenje u pripremi sluznice prema peludnom kalendaru može platiti veoma opasnim napadima bolesti. Upozorila je također i na to da se medikamenti za alergije dijele na lijekove, inhalaciona sredstva i sprejeve za nos, a osvrnula se i na pojavu alergija s obzirom na osjetljivost roditelja, kao i predaka do šeste generacije.

Kako dr. Marjanović radi kao pedijatrica, posebno je istakla da dojenčad s neurodermitisima (atopijski dermatitis) nakon nekoliko godina razviju alergijsku bolest. Brojna pitanja u diskusiji pokazala su koliko su građani zainteresirani za ove teme jer je alergičara mnogo, a sadnja novog drveća po našim ulicama nije uvijek primjerena zdravlju. Čulo se i da sami možemo pridonijeti boljoj situaciji redovitom košnjom trave u našim dvorištima, vrtovima i travnjacima pred kućom, na što smo uostalom i obavezni.

Pročitano 1096 puta
Nalazite se ovdje: Naslovnica Novosti
Naša web-stranica koristi sljedeće kolačiće: Google Analytics, Youtube, JA_T3_blank_tpl i cwGeoData. Sve to koristimo kako bismo anonimnom analizom vaše aktivnosti dobili informaciju je li vam iskustvo korištenja naše web-stranice pozitivno (ako nije da ga poboljšamo), a sve s ciljem kako biste od nas dobili najbolje moguće informacije.
Više informacija Ok