MIROVNA GRUPA OAZA BELI MANASTIR

Jozsefa Antala 3 - 31300 Beli Manastir - Hrvatska

Subota, 04. 03. 2017.

Književno veče "Imao sam od zlata jabuku..."

Radmila Šćekić i Smilja HorvatRadmila Šćekić i Smilja HorvatRadmila Šćekić i Smilja HorvatKao što smo najavili ovdje, u subotu, 4. II. 2017. godine, s početkom u 18 sati, u Etnološkom centru baranjske baštine u Belom Manastiru održano je književno veče "Imao sam od zlata jabuku...". Predavačica je bila Smilja Horvat, profesorica Gimnazije Beli Manastir u mirovini, a organizator belomanastirsko Kolo srpskih sestara (KSS) "Sveta Jelena Dečanska".

Puna dvorana u potkrovlju Etnološkog centra, u lijepo uređenom i prijatnom ambijentu koji svaki put iznova kad ga vidite oduševljava nekim novim detaljem, uživala je slušajući predavačicu i recitatore.

Program je otvorila Radmila Šćekić, predsjednica KSS-a, i pozdravila sve prisutne ljubitelje lijepe riječi i knjige, poimenično nabrajajući belomanastirske sveštenike Dragana Vukadinovića i Vladu Kljajića, belomanastirskog gradonačelnika Ivana Doboša, predsjednicu Gradskog vijeća Jadranku Sabljak, ravnatelja Gimnazije Veljka Franka, gradonačelnikovog zamjenika Predraga Stojanović te predsjednike i članove više organizacija: SDSS-a, SKD-a "Prosvjeta", SKUD-a "Jovan Lazić", SUŽ-a "Dukat", Udruge roditelja i djece Pčelice, Vijeća srpske nacionalne manjine u Gradu Belom Manastiru.

Posebno je istaknula da se datum organiziranja književne večeri podudario s tri važna događaja koja se obilježavaju u približno isto vrijeme: nedavno je obilježen Međunarodni dan maternjeg jezika, sljedećeg dana Pravoslavna crkva obilježava "Nedelju pravoslavlja", a za četiri dana obilježava se i Međunarodni dan žena.

Potom se predsjednica Šćekić osvrnula na temu književne večeri, a to je bila epska narodna pjesma "Zidanje Skadra na Bojani" i najavila predavanje profesorice Smilje Horvat, vrsnog pedagoga u radu s djecom i omladinom. "U životu svakog od nas postoje dragi ljudi, a tako i dragi profesori, kojih se rado sećamo", riječi su predsjednice, uz napomenu da takvi profesori nisu samo predavali svoje obaveze iz redovnog programa, već i ostavili osnovicu za budućnost koju život nosi. Njihovi savjeti pokazali su se korisnima, ne samo onda, već i danas, kad god učimo nešto novo. Za Radmilu Šćekić profesorica Smilja Horvat profesor je koga se rado sjeća i za koga se može reći: jednom profesor, ostaje uvijek profesor.

Publika na književnoj večeriPublika na književnoj večeriPublika na književnoj večeriNa početku izlaganja profesorica Horvat pojasnila je poveznice između dva datuma: Dana maternjeg jezika i Međunarodnog dana žena. Što se tiče same narodne pjesme, nju je skupljajući narodne umotvorine zabilježio Vuk Stefanović Karadžić. Nasuprot Vuku i njegovoj želji da uvede narodni jezika u književnost, stajali su Miloš Obrenović, tadašnji knez i vlast, te predstavnici Crkve i pojedini književnici, koji su zamjerali da je narodni jezik "nikakav i pokvaren, svinjarski i govedarski" te da se njime ne mogu iskazati sva složena ljudska osjećanja, niti se njime mogu pisati umjetnička djela.

Skupljanjem narodnih umotvorina Vuk je pokazao svu ljepotu narodnog jezika, sve njegove izražajne mogućnosti te opravdao njegovo uvođenje u književnost. To je poveznica s Danom maternjeg jezika i jezikom kojim govorimo. Druga poveznica, Međunarodni dan žena, odnosi se na glavni lik ili lik u centru promatranja i na sudbinu žene u jednom teškom patrijarhalnom vremenu, kad je žena bila lišena svih prava. Sama pjesma dobar je vremeplov o sudbini žene u ranijim vremenima, da se vidi gdje smo danas, koliko se i što se promijenilo, je li jedno nasilje zamijenjeno drugim ili smo ga prevladali i stvorili jedan bolji i humaniji svijet.

Analizu pjesme profesorica je počela od samog naslova. Narodni pjevač negdje govori o "zidanju Skadra", a negdje o "zidanju Skadra na Bojani". Kako bi se pjesma bolje razumjela i kako bi jače doprla do svih prisutnih, predavačica je dala nekoliko uvodnih riječi o gradu Skadru i njegovoj prošlosti te o motivu pjesme, koja govori o tragičnoj sudbini mlade Gojkovice.

"Zidanje Skadra na Bojani" emotivno je i psihološki vrlo snažna pjesma, slojevita, nije to samo pjesma o zidanju Skadra, nego se u njoj isprepliću i drugi motivi: na primjer motiv žrtvovanja da bi se moglo ostvariti neko veliko djelo. U njoj postoji i historijska dimenzija u likovima Mrnjavčevića, ali je narodnom pripovjedaču dozvoljeno da preinačuje povijesnu zbilju uime onoga zbog čega se priča o ljudskoj sudbini. Tu su i klasni motiv, motiv majčinstva, položaj žene u patrijarhalnom društvu...

Protagonisti pjesme su i braća Mrnjavčevići, tri brata: Uglješa, Vukašin i Gojko. Treći brat nije potvrđen kao historijska ličnost, uveden je u pjesmu da se suprotstavi ljudskom zlu, izdaji i licemjerju, prevari i sebičnosti.

Recitatori Dejana Ristić, Mirjana Banjanac, Dragana Stojanović i Nemanja BukvićRecitatori Dejana Ristić, Mirjana Banjanac, Dragana Stojanović i Nemanja BukvićRecitatori Dejana Ristić, Mirjana Banjanac, Dragana Stojanović i Nemanja Bukvić Prof. Smilja Horvat i mladi recitatori pročitali su pjesmu 'Zidanje Skadra na Bojani'Prof. Smilja Horvat i mladi recitatori pročitali su pjesmu 'Zidanje Skadra na Bojani'Prof. Smilja Horvat i mladi recitatori pročitali su pjesmu 'Zidanje Skadra na Bojani' Nakon tih uvodnih objašnjenja, pjesmu "Zidanje Skadra na Bojani" s profesoricom Horvat pročitali su mladi recitatori Dejana Ristić, Mirjana Banjanac, Dragana Stojanović i Nemanja Bukvić.

Potom je profesorica prokomentirala pročitano, ističući dramatičnu i tragičnu žrtvu mlade Gojkovice da se sagradi grad. Ona od žrtve izrasta u heroinu i moralnu pobjednicu, koja je podigla Skadar na Bojani i ostala živjeti kroz umjetničko djelo. Tom pjesmom nismo se zapravo previše okrenuli prošlosti. Slični problemi mogu se susresti u svakodnevnom životu. I dalje postoji licemjere i sebičnost, ali bez ljudskog žrtvovanja u ime nečeg višeg. Sam motiv žrtve vuče porijeklo iz antičke Grčke, kad kralj Agamemnon kreće u osvajanje Troje. Da bi odobrovoljio bogove da njegovim brodovima daju povoljan vjetar, on žrtvuje kćer Ifigeniju.

Svoje izlaganje profesorica Horvat završila je s nadom da će svi razmišljati o toj pjesmi, a sve u želji da svijet bude bolji i ljepši nego što jeste te podsjećanjem na stih Silvija Strahimira Kranjčevića: "što smo nebu bliži, sve od neba smo dalji" kad je riječ o civilizaciji, svijesti i razumu.

Književno veče završila je predsjednica KSS-a uručivanjem prigodnih poklona profesorici i učesnicima u programu, dok su članice Kola srpskih sestara priredile posluženje za sve prisutne.

Svima onima koji nisu pročitali tu pjesmu jer epsku poeziju ne smatraju dovoljno zanimljivom, preporučujemo da je ipak pročitaju. Njezini stihovi: "Imao sam od zlata jabuku, pa mi danas pade u Bojanu, te je žalim, pregoret' ne mogu" citiraju se i čuju i danas u trenucima oproštaja od voljene i drage osobe. A profesorice Horvat mnogi se Baranjci sjećaju iz gimnazijskih dana i potpuno slažu s poslovicom: jednom profesor, ostaje uvijek profesor.

(Napisao: Jovan M. Nedić;
foto: J. M. Nedić i Stana Nemet)

Nalazite se ovdje: Naslovnica Novosti