Na konferenciji je sudjelovalo šezdesetak predstavnika ključnih dionika u području socijalnih usluga s područja pet slavonskih županija. Osim o projektu, sudionici su dobili informacije o načinu organiziranja i pružanja socijalnih usluga u Australiji kroz prezentaciju gospođe Franci Buljat te o standardima za pružanje socijalnih usluga i deinstitucionalizaciji sustava socijalne skrbi u Virovitičko-podravskoj županiji kroz izlaganja Marije Bajan Prokl, ravnateljice CZSS Virovitica, i Zlate Rončević, ravnateljice Doma za psihički bolesne osobe Borova iz Suhopolja.
Sudionici konferencije imali su prigodu i aktivno sudjelovati u radu kroz panel-raspravu u grupama na temu trenutnog stanja na području socijalnih usluga (tko su pružatelji, koje usluge nedostaju, kako komuniciraju dionici). Glavni zaključci rasprave ukazuju da socijalne usluge nisu jednako dostupne svima, da postoje specifične socijalne usluge koje nitko ne pruža ili ih je vrlo malo (organizirani javni prijevoz za osobe s invaliditetom, rekreativne aktivnosti za osobe s invaliditetom, rad s počiniteljima nasilja, podrška mladima koji napuštaju ustanove koje su skrbile o njima, a nisu dovoljno samostalni, preventivni programi za djecu i mlade u riziku, škole za roditelje itd.), da komunikacija među dionicima ovisi o ustrajnosti i kontaktima onih koji trebaju pomoć, a ne postoji protokol koji uređuje suradnju te da su dostupna sredstva nedovoljna i dodatno se rasipaju davanjem svakome po malo jer ne postoje jasno definirani prioriteti u okviru programa na svim razinama.
Na konferenciji je najavljeno istraživanje o postojećem stanju u sektoru socijalnih usluga, koje će biti provedeno na području pet slavonskih županija putem anketnih upitnika. Rezultati istraživanja trebali bi pomoći u utvrđivanju postojećeg stanja te planiranju budućih usluga, ali i doprinijeti boljoj suradnji među dionicima te učinkovitijem korištenju dostupnih resursa (novca, stručnjaka, objekata, opreme, znanja).
Konferencija je održana u prostorijama Evanđeoskog pentekostnog centra Betanija u Orahovici. Nositelj organizacije je bila udruga-domaćin Udruga za pomoć osobama s intelektualnim teškoćama "Jaglac" iz Orahovice, koja je – uz udruge UPIT iz Osijeka i Udruženje "Baranja" iz Luga – partner Udruzi "Zvono" na projektu SOS-NET.
Vrijednost projekta je 746.144 kune. Sredstva su osigurana iz Europskog socijalnog fonda. Posrednička tijela za ugovaranje i praćenje projekta su Ured Vlade Republike Hrvatske za udruge i Nacionalna zaklada za razvoj civilnoga društva.
Projekt će se provodit na području pet slavonskih županija: Osječko-baranjske, Vukovarsko-srijemske, Požeško-slavonske, Brodsko-posavske i Virovitičko- podravske.
Opći cilj projekta je unaprijediti sposobnosti organizacija civilnog društva za pružanje socijalnih usluga i jačanje partnerstva s dionicima koji djeluju na području pružanja socijalnih usluga u pet slavonskih županija.
Svrha projekta je razviti kapacitete organizacija civilnog društva za pružanje socijalnih usluga temeljenih na stvarnim potrebama i kreirati učinkovit model suradnje i komunikacije (vertikalne i horizontalne) među dionicima koji pružaju socijalne usluge.
Provedbom projekta želi se dobiti stvarna slika stanja socijalnih usluga na terenu, kao i identificirati potreba za socijalnim uslugama koje na tržištu nisu dostupne. Tijekom provedbe projekta bit će i formalno registrirana do sada neformalna mreža pružatelja socijalnih usluga iz pet slavonskih županija pod nazivom SOS-NET, čiji će zadaci biti priprema i prijava partnerskih projekata, ali i uspostavljanje i održavanje Internet-burze socijalnih usluga.
Kako je glavna svrha projekta osnaživanje kapaciteta organizacija civilnog društva za pružanje socijalnih usluga, u njegovoj provedbi aktivnosti će biti usmjerene na usvajanje znanja i vještina članova, zaposlenika i volontera za organizacijsko jačanje, dostizanje razine kvalitete socijalnih usluga u s kladu s definiranim standardima te uspostavljanje suradnje i partnerstva među dionicima u zajednici ključnim za kvalitetno i racionalno upravljanje raspoloživim resursima.
(Tekst: Jasna Petrović,
voditeljica projekta)
