MIROVNA GRUPA OAZA BELI MANASTIR

Jozsefa Antala 3 - 31300 Beli Manastir - Hrvatska

Subota, 11. 05. 2013.

"Različitost je bogatstvo"

Učesnici koncerta Umjetničke škole Beli ManastirUčesnici koncerta Umjetničke škole Beli ManastirUčesnici koncerta Umjetničke škole Beli Manastir

(Fotoalbum "Večer opereta" može se vidjeti ovdje, a videozapisi ovdje i ovdje)

Od 6. do 10. maja 2013. godine u Belom Manastiru održana je manifestacija "Različitost je bogatstvo", druga po redu. Na toj manifestaciji, kroz bogatu kulturu, tradiciju i gastronomiju, predstavljaju se manjine koje žive (ili su živjele) u Baranji (Mađari, Nijemci, Srbi i Romi). Ove godine priključio im se i većinski narod.

Kako je pri otvaranju manifestacije istaknuo Predrag Stojanović, zamjenik belomanastirskog gradonačelnika, raznovrstan program vrlo dobro je prihvaćen, što znači da je ideja o pokretanju takve manifestacije opravdala svoje postojanje i sav trud oko organizacije i priprema. Osim lokalnih izvođača, uspjelo se na različite načine privući i one iz regije te iz Mađarske i Srbije pa je manifestacija dobila i međunarodni karakter i značaj.

6. V. 2013. – Koncert

Učenici Umjetničke škole Beli Manastir održali su koncert u trajanju od 45 minuta, na kome su izvodili kompozicije čiji autora potječu iz narodā koji su u Baranji manjina ili iz većinskog naroda. Nastupili su: Arian Bajrami, David Bolić, Danko Buljubašić, Maria Dragomirović, Sara Grozdek, Nebojša Ilijev, Matej Jakopec, Josip Jelić, Klementina Jovanović, Dinko Knežević, Matko Knežević, Sara Koncoš, Antonia Kos, Ivan Kovač i Ivana Mikec. Značajnu pomoć u pripremi i održavanju koncerta pružili su korepetitor prof. Ivan Husnjak i nastavnici Milan Bilmez, Gabriela Feher, Dario Hleb, Adrijana Jurić, Magdalena Mandura, Janja Puljić, Denis Ravlić i Marko Sesar.

7. V. 2013. – Izložba

Program "Kako su živjeli naši predci" dio je bogatog predstavljanja prošlosti u belomanastirskoj Mađarskoj etnokući, u kojoj se nalazi i jedini belomanastirski muzej. Osim što je u nekoliko prostorija stalno izložena muzejska građa Mađara s područja Baranjskog trokuta, svemu je dodana i veća prostorija u kojoj su izloženi stari ručni radovi. Tu atraktivnu izložbu, s više od 200 radova izrađenih u različitim tehnikama i prosječne starosti oko 70 godina, posjetio je i gradonačelnik Ivan Doboš, a za cijelo vrijeme njenog trajanja grupa žena iz Saveza mađarskih udruga (SMU) organizirala je radionicu ručnog rada.

Sa školama je dogovoren dolazak učenika na izložbu, a o muzeju, izlošcima i prošlosti govorila im je Tünde Sipos Zsivics, ravnateljica Pučkog otvorenog učilišta "Baranyai Júlia", koje se nalazi u istoj kući, u belomanastirskoj Ulici Vladana Desnice broj 79.

9. V. 2013. – Predavanje i film

Veoma zanimljivo predavanje i 43-minutni film "Putnik kroz vasionu i vekove" o Milutinu Milankoviću, svjetski poznatom astronomu, matematičaru, geofizičaru i utemeljitelju moderne klimatologije i klimatskog modeliranja, održano je u Velikoj vijećnici. Predavač Đorđe Nešić, ravnatelj Kulturno-znanstvenog centra "Milutin Milanković", koji se nalazi u Milankovićevoj rodnoj kući u Dalju, pokušao je publici približiti matematičke teorije klime i Milankovićevo kapitalno djelo "Kanon osunčavanja Zemlje i njegova primena na problem ledenih doba". Iako je Milutin Milanković živio davno (1879-1958), sve njegove teorije i matematički proračuni da promjene klime, globalna zahladnjenja i zatopljenja na Zemlji ovise o odnosima i položajima prema Suncu pokazali su svoju istinitost, a današnja moderna tehnologija istraživanja u potpunosti ih potvrđuje.

Kao zahvalu za Milankovićev naučni doprinos, godine 1970. na 14. kongresu Međunarodne astronomske unije u Brightonu, jedan krater na Mjesecu, promjera 34 kilometra, dobio je njegovo ime, a na sljedećem kongresu u Sidneyu, i jedan krater promjera 118 kilometara na Marsu. Brojni naučni časopisi potvrđuju i danas njegove teorije, a posebno je značajno da Evropsko geofizičko društva od 1993. godine dodjeljuje Medalju "Milutin Milanković" za najznačajnija dostignuća u geofizici. Povodom 130-godišnjice njegovog rođenja, UNESCO je 2009. godinu proglasio godinom Milutina Milankovića, a američka svemirska agencija NASA uvrstila ga je među 15 najvećih naučnika svih vremena koji su se bavili planetom Zemljom.

Milanković je na početku svoje karijere radio kao građevinski inženjer. Poznat je njegov izračun prema kome bi najviša zgrada na Zemlji mogla biti visoka najviše 21.646 metara. Pritom bi joj promjer morao biti 112 kilometara, temelji duboki 1,4 kilometra, a morala bi se graditi od armiranog betona u obliku obeliska.

Iste večeri održana je i Večer opereta, na kojoj su nastupili operetni pjevači iz Budimpešte.

10. V. 2013. – Kazališna predstava

Narodno pozorište Sombor izvelo je u belomanastirskoj kinodvorani komediju "Sumnjivo lice" Branislava Nušića, u režiji Jagoša Markovića. Tu predstavu o političarima i birokraciji, koja je zanimljiva u svim vremenima i na svim prostorima, somborsko pozorište izvodi već 15 godina i gledalo ju je oko 22.500 gledalaca u više od 100 izvedbi. Osim velike scenografije i čak 15 glumaca, predstavi poseban muzički ugođaj daje apatinski orkestar "Dunavski biseri".

Glavna tema komada je korumpirana i nesposobna vlast koja traži sumnjivo lice, a sporedna tema je sukob roditelja i djece. Jerotije, neuki sreski kapetan niskog morala, želi uhvatiti sumnjivo lice i na taj način napredovati u karijeri. Deformiran otvaranjem i dešifriranjem raznih tajnih državnih i privatnih spisa, Jerotije zajedno sa svojom ženom Anđom čita kćerkino ljubavno pismo od izvjesnog Đoke. Prekida ih činovnik Vića, koga Jerotije smatra idealnim kandidatom za muža svoje kćerke. Vića donosi pismo iz Ministarstva, iz koga – kad su ga uspjeli dešifrirati – saznaju da će u njihov srez doći sumnjivo lice, za kojeg se samo zna da je mlad i da sa sobom nosi revolucionarne antidinastičke spise i pisma. Poslije detaljno razrađenog plana i napada na hotel "Evropu", zajedno sa svojim podređenima, Jerotije hapsi Đoku, misleći da je baš on to sumnjivo lice.

11. V. 2013. – Subota

Za subotu je bio predviđen bogat program, koji se sastojao od sajma kulturnog, etnografskog stvaralaštva i ponude nacionalnih kuhinja, smotre folklora nacionalnih manjina i većinskog naroda te od večernjeg podučavanja mađarskih narodnih plesova u Mađarskoj kući. Sve je to, međutim, otkazano za neki drugi dan zbog najavljenog lošeg vremena, koje je u Beli Manastir stiglo tek – predveče.

(Tekst i foto: Rajko Cicak)

Nalazite se ovdje: Naslovnica Novosti